Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Arhiva

23.07.2019
453

ODRŽANA FAŠINADA U PERASTU

1a1a0fasinada tamaraDrevni peraški običaj Fašinada održan je juče u suton.

Radi se o jedinstvenom i jednom od najživopisnijih običaja koji je vezan za nastanak i obnovu vještačkog ostrva Gospa od Škrpjela.

Fašinada se već pet i po vjekova održava bez prekida, a svake godine 22. jula Peraštani iz svojih barki potapanjem kamenja obnavljaju pomenuto ostrvo.

,,Po predanju braća Martešići iz Perasta, ribajući na hridi koja se nalazila na mjestu današnjeg ostrva Gospa od Škrpjela, pronašli ikonu Bogorodice sa Hristom u naručju. Predanje govori da nakon što su ikonu odnijeli u svoju porodičnu kuću u Perastu, ona se tri puta vraćala na mjesto gdje je i nađena. Tada su peraštani zaključili da Gospa želi ostati na toj hridi, stoga 22.jula 1452. godine prenose kamenje koje potapaju oko te hridi. Bilo je potrebno preko 200 godina da moru oduzmu prostor i da sagrade ostrvo”, kazao je peraški župnik don Srećko Majić za Radio Kotor.

On takođe ističe da ovaj običaj u sebi nosi tri naglaska.

,,Prva poruka je vjerska, voziti kamenje za održavanje jednog svetilišta, druga poruka koju u sebi nosi Fašinada je kulturni sadržaj kada se tokom veslanja pjevaju pjesme bugarštice. Treća poruka je jedan prekrasan folklorni običaj”, rekao je Majić.

Po običaju, kako navodi u barkama koje su vezane jedna za drugu i okićene jablanovim granama, nalaze se samo muškarci dok ih žene pozdravljaju sa obale.

U barci koja je na čelu povorke tradicionalno je peraški župnik sa dva veslača i uglednim peraštanima.

Don Srećko Maić naglašava da svake godine sa njim u barci budu tri pripadnika pravoslavne i tri pripadnika katoličke vjeroispovjesti koji žive u Perastu.{gallery}1a1a0afasinadatamara{/gallery}

 

,,Fašinada u sebi ne nosi ni nacionalnu niti vjersku oznaku već predstavlja fašu (vezu) suživota koji je u Perastu izražen.Vožnja traje oko sat vremena, kreće se sa kotorske strane Perasta i do polovine barke prate zvona crkve Svetog Nikole, a od polovine zvona Gospe od Škrpjela.

,,Nakon potapanja kamena ranije bi se služila sveta misa dok se danas izmoli molitva, dio svete krunice”, kazao je don Srećko Majić.

Podijeli na: