Arhiva

Gost emisije Ljetnje priče bio je magistar brodogradnje Vitomir Vujović koji se dugi niz godina, iz hobija, bavi izradom drvenih barki. Uvezavši ljubav prema drvenim plovilima sa znanjem stečenom na fakultetu, u svojoj radionici na Prčanju izrađuje barku koja je ista kao ona koja je dugi niz godina bila u vlasništvu njegove porodice.

Iako je pobornik tradicije Vitomir koristi nove tehnologije, kako bi održavanje barki bilo manje kompleksno.

,,Pokušavam da tehnologije koje su nove na našim prostorima, a u svijetu postoje već duži niz godina, uklopim u tradiciju da bi ta barka kad se vidi na vodi izgledala identično kao tradicionalna drvena barka ali da njeno održavanje bude lakše, a vijek trajanja duži. Nove tehnologije primjenjujem iz razloga jednostavnosti održavanja drvenih barki, jer sve ide naprijed pa i brodogradnja. Brodogradnja na Mediteranu je uvijek išla u korak sa vremenom i težila da se usavrše i poboljšaju drvena plovila", kaže Vujović.

Barka koju sada izrađuje je gotovo identična kao barka koja je u vlasništvu njegove porodice bila više decenija.

,,Ima nekih malih izmjena što se tiče dimenzija rebara koja jesu laminirana, ali nihov izgled i način izrade je tradicionalan. Kada završim ovu barku biće identična kao ona stara, ali ima tu nekih novina i poboljšanja takođe naslonjenih na tradiciju. Jer kada imate barku koja je napravljena u ,,epoksu", komletno zatvorena ,,epoksom" i na to stavljeno 15-20 ruka laka i farbe onda ta barka ne prima istu količinu vode kao klasično ofarbana i građena barka. Onda je tu razliku u težini nekako trebalo nadomjestiti da bi nova barka imala istu vodnu liniju kao stara i iz tog razloga ja sam podebljao rebra da bi ona plivala na istoj vodnoj liniji. Povećao sam i visinu kolumbe odnosno kobilice jer imam namjeru da stavim jedro, a ostalo je sve identično", priča dalje Vujović.

On koristi istu vrstu drveta koja se koristila i u tradicionalnoj brodogradnji.{gallery}1a1a0barkavujovic{/gallery}

,,Te vrste drveta pokazale su se kao najbolje i zašto ih mijenjati, samo ih treba oplemeniti. Uglavnom sam koristio hrast, a ima malo i borovine, a smreku sam koristio za oplatu. Ranije se za izradu barki u Boki koristila murva ili dud i brijest, Međutim, te vrste drveta su uglavnom izumrle. Ranije su ljudi namjenski sadili murvu na prostoru Boke i pripremali je za drvenu brodogradnju. Nekada se uzgajala i svilena buba koja se hrani listom murve, tako da je i dalje ostao jedan broj stabala koja bi se mogla rezati, ali za ovaj način izrade meni to nije prikladno jer je dug proces sušenja pa mi je s toga lakše kupiti već pripremljenu drvenu građu", rekao je Vujović.

Nakon što završi svoju barku Vitomir ima namjeru da započne izradu nove za komercijalne svrhe, još uvjek ne zna da li će to biti pasara ili gajeta.

,,Tržišta ima, ali u svakom slučaju proizvod mora biti vrhunskog kvaliteta i onda nije problem plasiranje na tržište. Oni koji znaju šta je drvena barka i kako ona treba da izgleda, znaju prepoznati kvalitet", ističe Vujović.

Proteklog vikenda Vitomir je bio i učesnik regate ,,Arsenal kupa".

,,Moj prijatelj Zoran Nikolić i ja učestvovali smo sa drvenom barkom koju sam mu pomogao da renovira i popravi. Prošle godine pred kraj ljeta smo je završili, Zoran je nabavio jedro, planiramo da učestvujemo i na ,,Fašinada kupu". Treba promovisati drvenu brodogradnju, a regate su lijep način da se to uradi. Uvjek na regatama budemo atrakcija i lijepo se osjećamo, nije bitno da li ćete nešto osvojiti, bitno je izaći i po krmi čuti šuštanje mora, motor na barci remeti zvuk, ali zato kada imate jedro čujete samo vjetar i po krmi šuštanje vode", poručuje Vujović.