Arhiva

"Boka Kotorska je izuzetan splet raznolikih pejzaža i tvorevina prirode i čovjeka. A čovjek je svoj život i navike morao povinovati prirodnim mogućnostima kraja, pa je spretnošću stvarao rješenja da zaštiti barke od nemira mora i sačuva ih. Tako nastaju ti mali, prefinjeni, a korisni spomenici kulture življenja ovog kraja gdje se živi kraj mora, na moru i za more", kazao je kustos Pomorskog muzeja Crne Gore Ilija Mlinarević otvarajući preksinoć u Modernoj galeriji u Starom gradu u Budvi izložbu fotografija pod nazivom "Bitve, tiraduri i mandraći". Izložbu je u saradnji sa kotorskim muzejom organizovalo Javno preduzeće "Morsko dobro". "Mada brodica dobija svoj puni sjaj i svhu tek kada se otisne na more, i ona nekad počiva. Čovjek je svojoj pomorskoj saputnici spleo kamenom i dosjetljivošću ponte, mandraće, tiradure i bitve, da ih umire onda kada to treba. Toliko je suživot sa morem dao poleta i inspiracije da su tako nastale izuzetno lijepe tvorevine, trajno upotrebljive, da uljepšavaju pejzaž u koji se uklapaju. Nekad je dopustivo zanemariti njihovu praktičnu stranu i posmatrati ih samo kao estetski dodatak prelijepom ambijentu Boke. A ukoliko se osvrnemo i na njihovu funkciju one su i svijedok načina življenja i preživljavanja. Promatrajući ponte, mula, bitve, tiradure i mandraće dolazimo i do saznanja o ekonomskom stanju bokeljskih porodica u vremenu nastanka tih građevina. Veće mulo i veća ili jača bitva ispred palaca bili su pokazatelj da ta porodica posjeduje veću brodicu pa samim tim da je i imućnija", kazao je Mlinarević.{gallery}pontebudva{/gallery}

On je naznačio da Bokelji imaju privlilegiju da im ponte i mandraći pa i bitve i tiraduri od rođenja budu svakodnevnica. "Da vezujemo svoje barke, na njima se kupamo , u djetinjstvu igramo, ali često zaboravimo njihovu prvobitnu namjenu i malo kad se zapitamo šta su oni u prošlosti predstavljali. S toga naš cilj večeras je da na jednom mjestu vidite dio bokeljske arhitekture po kojoj smo poznati ali kojoj moramo posvetiti više pažnje. Večeras ćemo slikom da prezentujemo bitve (od Antičkih pa sve do onih s početka XX vijeka), mandraće i tiradure, i tako skrenemo pažnju na njih, na njihov izgled, svrhu, istoriju i njihovu vijekovnu usklađenost u ambijent ovog podneblja. Da im ukažemo onoliko pažnje koliko zapravo i zaslužuju.Crna Gora ima malu obalu, ali bogatu. Bogatu i prirodnim i kulturnim ljepotama, a Boka sa svojim pontama i mandraćima objedinjuje te dvije ljepote. Ne moramo ljubomorno skrivati ovo malo blago lokalne arhitekture i praktičnog stvaralaštva, jer ono može i treba da bude otkriveno svima koji žele za njega da znaju.Ova izložba nije sama sebi cilj. Zapravo njen cilj je da pokažemo dio našeg pomorskog kulturno naslijeđa, da pokažemo sadašnje stanje tog naslijeđa, i da ga zajedničkim snagama sačuvamo, renoviramo i valorizujemo na pravi način. Želim da iskoristim priliku da se zahvalim domaćinima, tj. Morskom dobru na pozivu i saradnji, sa ubijeđenjem da ćemo ovaj vid saradnje uspješno nastaviti i u buduće. Još jednom hvala na pažnji", kazao je Mlinarević, nakon kojeg je izložbu otvorio direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Rajko Barović. On je naveo da je Javno preduzeće "Morsko dobro" osnovalo Službu za upravljanje lukama i pomorstvo, u okviru koje spada, između ostalog, očuvanje i unapređenje pristaništa, privezišta i mandraća duž crnogorskog primorja. "Uzimajući ovo u obzir, organizacija jedne ovakve izložbe je pravi način da se šira javnost upozna sa ovim elementima obalne infrastrukture. Prema riječima kustosa Pomorskog muzeja, gospodina Ilije Mlinarevića, "sva tri elementa priobalnog graditeljstva harmonično se dopunjavaju, postaju tradicija života na obalama mora, posebno ovog našeg zalivskog. Prolazila su stoljeća, osvajači i prijatelji, bure i stihije su rušile, a čovjek je uporno obnavljao i svuda ostavljao svoj znak, svojom bitvom kao prepoznatljivim znamenjem vezivao se za rodni kamen, za svoj dom, tradiciju, brod i more. To je i bitva neuništivog života, u mandraćima prebivališta i nade, u obnavljanju želje i poziva za plovidbom. Navigare necesse est, poruka je starih bitvi, mandraća i tiradura, ona se obnavlja sa životom ljudi na obalama mora i zaliva", kazao je Barović. Izložbi je prisustvovao i predsjednik opštine Kotor Aleksandar Stjepčević. Na večeri koja je zatim uslijedila u poznatom budvanskom restoranu Jadran, čulo se da će promocija ovih tradicionalnih i autentičnih elemenata obalne infrastrukture, karakteristične naročito za Bokokotorski zaliv, biti jedan od prioriteta Morskog dobra u narednoj godini. Novoosnovana Služba za upravljanje lukama i pomorstvom u pređašnjem periodu završila je popisivanje ponti i mandraća duž crnogorskog primorja. U narednom periodu radiće na njihovoj sanaciji, upravo u skladu sa principima tradicionalne arhitekture i primorskog duha ambijenta. Takođe, Javno preduzeće će i dalje raditi na obilježavanju lokalnih pristaništa i privezišta kako bi obezbijedilo da se ona koriste na održiv i pravilan način.