Arhiva
VOLONTERIZAM KORISTAN ZA MLADE LJUDE
Mladi koji imaju finansijski stabilnije životne okolnosti, nisu dovoljno zainteresovani za volonterizam, što potvrđuje da je on često povezan sa socijalnim statusom porodice i sredine, ocijenila je predsjednica NVO Naša akcija Patricija Pobrić gostujući u emisiji „Razgovori nedjeljom".
„Veoma je malo djece koja dolaze na volonterske akcije, a da su u dobrom materijalnom stanju. Zato je odlična stvar volonterizma što djeca imaju mogućnost da zarade. I ove godine imaćemo u Kotoru 18 volontera sa strane za Festival pozorišta za djecu, Sea rock, Bokešku... Oni mogu da zarade za ekskurzije, maturske, vozački ispit, da rasterete kućni budžet. To su mladi od 16, 17, 18 godina, koja imaju bankovni račun, menadžeri su svojih finansija, nauče kako da žive samostalno, daleko su od tate i mame i biće sposobniji da se ranije odvoje. Dobrostojeća djeca se većinom, ili kupaju, voze motore, ili se bave izlascima, a za volonterizam misle da im ne treba", kazala je Pobrić.
Ona podsjeća da Naša akcija predano radi na razvijanju volonterizma u okviru kulturnih manifestacija, kao i da Zakon o volonterizmu, iako uz nedostatke, ne dozvoljava volonterizam za djecu ispod 15 godina.
„Treba da se razvijaju paralelni programi koji bi dozvolili volonterizam u skladu sa uzrastom. Kod nas iskusniji volonteri uče ove mlađe o značaju volonterizma, pozorišnom bontonu, učestvuju u raznim radionicama, preradi recilklažnog materijala u kulturne svrhe, potrebi zaštite životne sredine", kazala je Pobrić, ukazujući i na značaj radionica na temu „Grad po mjeri djeteta".
Naša akcija je stvorena za razvoj građanskog aktivizma i volonteritznma, a 10 % članova su stariji od 30 godina.
„Podržavamo organizacije koje nam pošalju zahtjev da nemaju ljudstva ili organizacionih sposobnosti. Učestvujemo i na manifestacijama kao što je „Ocean lava", koje značajno doprinose razvoju sportskog turizma.
Mladi su, dodaje Pobrić, fokusirani na neke druge stvari tipa novca i zaboravljaju da postoje drugi načini za kvalitetno provođenje vremena, dok je Kotor jedan od rijetkih gradova u Crnoj Gori koji nema omladinski klub.
„Potrebno je i da roditelji shvate značaj rada djece na terenu, da nauče rad rukama, stiču radne navike. Fokusiramo se ovih dana često na lučonoše, ali ta djeca opet tako često dođu kod nas, a ne znaju drugo ništa. Strategije br. 4 UN kaže da ćemo do 2030. imati 1,8 miliona mladih od 13 do 30 koji neće biti spremni za tržište rada. Naš obrazovni sistem se nekako čak i pogoršao u određenim segmentima. Zanemareno je vannastavno obrazovanje koje je jako bitno za mlade ljude", konstatuje Pobrić i kao pozitivne primjere drugačijih interesovanja ističe mladića sa Prčanja koji pravi stare barke, ili radionice u kojim se uči zidanje suvomeđe.
U NVO Naša akcija od 138 regostrovanih volontera 10 % su mladi iz Kotora.
Kao prepoznata NVO ove godine su od Fondacije Princ Albert od Monaka dobili projekat čišćenja mora od plastike od Bojene do Igala.
„Pored čišćenja okoliša, obratićemo se firmama i kafićama da što više smanje upotrebu jednokratne plastike", kazala je Pobrić.