Arhiva

Izmještanje nadležnosti Osnovnog suda Kotor na Cetinje, za predmete koji se odnose na opštinu Budva, neracionalno je i sa sobom povlači brojne probleme, kako za ovdašnje sudstvo i tužilaštvo, tako i za građane, čulo se u emisiji „Razgovori nedjeljom" Radio Kotora.

Gost emisije, član Upravnog odobora Advokatske komore Crne Gore Dejan Vukšić, kaže da je riječ o veoma osjetljivoj temi u okolnostima kada su građani svakodnevno suočeni sa raznim iskušenjima.

„Mnogi nisu ni svjesni da jedna, za neke, nevažna izmjena zakona može višestruko da utiče na građane Kotora, Tivta i Budve, kao i na cijeli sistem pravosudne mreže u Crnoj Gori. Program racionalizacije pravosudne mreže u Crnoj Gori između ostalog predviđa smanjenje broja sudova. U Crnoj Gori postoji određen broj sudova koji imaju mali broj predmeta. Uzimajući u obzir preporuke Evropske unije trebala bi na svom putu da smanji određen broj sudija i sudova. Taj dio nije upitan, ali u konkretnom slučaju Ministarstvo pravde je donijelo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima koji predviđa izmještanje, odnosno da se nadležnost kotorskog Osnovnog suda smanji u odnosu na Budvu i da ona za ovu opštinu potpadne pod Osnovni sud Cetinje. To u prevodu znači da bi otprilike 50% svih predmeta Osnovnog suda Kotor i više od 50% predmeta ovdašnjeg Tužilaštva, bili preneseni na Cetinje. U pitanju su hiljade i hiljade predmeta, zbog čega se postavlja pitanje o razlogu za donošenje jednog takvog predloga odnosno kakav je cilj", konstatuje advokat Vukšić.

Od Ministarstva pravde, navodi dalje, nije stigao niti jedan konkretan razlog koji bio išao u prilog priči o racionalizaciji zbog najavljenog izmještanja budvanskih predmeta iz Kotora na Cetinje.

„Sa druge strane, mogli bi da nađemo mnogo razloga koji ne idu u prilog jednom takvom predlogu. Praktični razlozi ukratko govore da se u Predlogu nacrta navodi da neće biti potrebno da se obezbijede nikakva dodatna sredstav u budžetu Crne Gore, a zamislite samo da treba fizički prenijeti 17.000 predmeta na Cetinje, obezbijediti novi broj sudija, strukturu koja će to propratiti, prostor, a da ne pričamo da su najsloženiji parnični predmeti u nadležnosti kotorskog suda", kazao je Vukšić.

On ukazuje i na činjenicu da su osnov većine sudskih predmeta, pogotovo kada je u pitanju utvrđivanje prava svojine, austrijske zemljišne knjige,

„Imao sam čast i privilegiju da budem pripravnik u Osnovnom sudu Kotor i znam da nam je bilo potrebno najmanje godinu da provedemo u Zemljišno-knjižnom odjeljenju da bismo shvatili i uopšte pročitali tu knjigu, da znamo kako funkocioniše i da bismo mogli da se odredimo u odnosu na tu dokumentaciju", kazao je Vukšić, ukazavši i na izazov koji za sudije predstavlja donošenje pravilnih presuda na osnovu pomenute dokumentacije kao dokaza u postupku.

On je podosjetio i na proices, vrijeme i značajna ulaganja koji su bili potrebni za izgradnju nove zgrade Tužilaštva u Kotoru, što pomenuti Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima takođe u velikoj mjeri obesmišljava.

„Sada, kada je Tužilaštvo počelo da funkcioniše, polovinu predmeta treba usmjeriti u neki novi objekat, novu infrastrukturu, opremu i novim ljudima", kazao je Vukšić.
Ističe i da bez pretjerivanja treba reći da, uglavnom mlade sudije, kotorskog suda rade najbrojnije i po pravilu pravno najsloženije predmete u Crnoj Gori.

Predstavljajući problematiku koja bi na primjer pratila rad jednog sudije na Cetinju po predmetu sa primorja, podsjeća kako je to svojevremeno izgledalo kada ih je 200 tamo bilo poslato iz Kotora i dugo ostalo neriješeno.

Razlog - sudije nisu mogle da izdvoje neophodne cijele dane zbog izlaska na teren.

„Da bi jedan sudija izašao na lice mjesta, recimo u Buljaricu, mora da izdvoji cijeli dan. Posebno u sporu sa nekretninama, gdje je izlazak na lice mjesta obaveza. Pokazalo se da je to bila potpuno neracionalna odluka", kazao je Vukšić.

Inače, prema evidenciji kotorskog suda iz 2016. godine 54 % predmeta bilo je vezano za Budvu, a kada je ova opština u pitanju skoro isto toliko i Tužilaštva.

Podsjećanja radi, iz Kotora je samo za Herceg Novi preseljen Centar bezbjednosti, zatim nekadašnji Centar narodne odbrane, Poreska uprava za Boku, Regionalni zavod za zapošljavanje.

Istorjiski arhiv postao je odjeljenje Državnog, iako se najstariji arhivski dokumenti, ne samo Crne Gore nego i šire, čuvaju upravo u Kotoru.

Regionalni zavod za spomenike, formiran prije 40 godina zbog potresa, nije više sa sjedištem u Kotoru, već je i on područno odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore na Cetinju.

Prije par godina Sud za prekršaje dislociran je u Budvu.

Prvi sud u Kotoru spominje se još 1.186 godine.