Arhiva

Oporavak Primorca, koji se već duže vrijeme nalazi u finasijskim, kadrovskim i problemima sa bazenom za treniranje, mora biti prioritet grada i države i osnova je daljeg razvoja i uopšte budućnosti vaterpolo sporta u Crnoj Gori, čulo se u emisiji „Razgovori nedjeljom".

Po riječima izvršnog direktora našeg najtrofejnijeg kluba Dragana Samardžića, u onoj mjeri u kojoj dođe do ozdravljenja Primorca, toliko će biti bolje nacionalnim sastavima pred kojima su uskoro značajna takmičenja.

Primorcu, stubu vaterpolo i uopšte sporta u Crnoj Gori, osnovanom 1922. godine, koji uskoro slavi jubilej -100 godina postojanja, a 23. maja je obilježio 10 godina od kada je osvojio Ligu šampiona, danas je blokiran račun zbog duga prema igraču iz ovog perioda.

„Crnogorski vaterpolo do današnjih dana nije ponovio ovakav rezultat", kazao je Samardžić, podsjećajući i na doprinos Primorčevih igrača i stručnog sastava nacionalnoim timu u osvajanju zlatne medalje na Evropskom prvenstvu u Malagi.

Njihova imena uvijek vrijedi istaći, a riječ je o: Zdravku Radiću, Drašku Brguljanu, Damiru Crepulji, Antoniu Petroviću, Darku Brguljanu, Juriju Zatoviču, Gergelji Kišu, Vjekoslavu Paskoviću, Borisu Pavloviću, Bojanu Miloševiću, Adamu Štajnmecu, Draganu Draškoviću, Nebojši Miliću. Trener je bio Ranko Perović.

Logično je, navodi dalje, da su cijelu priču o uspjesima pratile brojne čestitke, ali i da je sada momenat da se povodom Primorca „upale alarmi" na lokalnom i državnom nivou jer je situacija više nego ozbiljna, a problemi nadilaze trenutni kapacitet i mogućnosti kluba.

„Vrijeme je da se u organizacionom smislu pokrene stvar. Dio odgovornosti se mora precizirati i stvari postaviti na svoje mjesto i tako uđe u rješavanje svih problema, od finansijskih do organizacionih i takmičarskih. Treba ojačati klub novim ljudima, energijom, idejama... Ako grad obezbjeđuje sredstva, normalno je bude i vlasnik kluba", konstatuje Samardžić i dodaje da Primorac, uz Jadran, klub od nacionalnog značaja, ulazi u period kada se sklapaju ugovori, obezbjeđuju novi igrači.

Razgovori, vođeni u cilju da grad bude apsolutni vlasnik kluba, nisu dovedeni do kraja, pa je Primorac i dalje u privatnom vlasništvu. Predsjednik kluba je Denis Mandić, a Skupštine Božidar Draganić.

„U periodu pred nama očekujem da će se ići u pravcu da se precizira relacija izmešu grada i VK Primorac. Opštinske Odluka o finanisranju sporta je značajna jer su njome određena za 50 % veća sredstva kotorskim klubovima. O narednoj sezoni u Primorcu sada je teško pričati, ali situaciuju treba rješavatio što prije", kazao je Samardžić istakavši značaj rješenja koja je donio Zakon o sportu u usaglašavanju akata i prepoznavanju vlasnika , kako se ne bi dešavalo da se klubovi gase, mijenjaju imena, dugovi ostaju, a da za to niko ne odgovara.

Septembar - maj je period kada su takmičenja u svim kategorijama, ali je zbog rekonstrukcije zatvorenog bazena i lošeg vremena i ovaj period poremećen, pa će se sa upotrebom otvorenog sačekati do kraja juna.

Korišćenje bazena u Budvi dodatno košta klub, a došlo je i do manjeg interesovanja djece za bavljenje vaterpolom, što posebo zabrinjava.

„Sve je manje djece koja trteniraju zbog bazena. Moramo shvatiti roditelje jer sve utiče na obaveze u školi. Putovanja do Budve uz gužve nose i do 4-5 sati, dok je to sa bazenom u kotoru iznosiolo najviše sat ipo - dva. Sada je mnogo teže. Inače, za treninge mlađih kategorija i prvog sastava iz budžeta koji dobijamo od grada ide skoro trećina sredstava, ali obzrom na situaciju u opštini, isplaćen je jedan dio koji nije bio dovoljan, dok se dugovi gomilaju za bazen i prevoz. Za jednu godinu treniranja u Budvi potrebno je oko 70.000 EUR za bazen i prevoz mlađih kategorija, kao i za svakodnevno treniranje prvog tima. Za život kluba 260.000 od grada, uz sredstva koja bi se do ukupne sume od 300.000 prikupila od strane sponzora, bila bi dovoljna da imamo stabilnog ligaša i za učestvovanje u evropskim takmičenjima", kazao je Samardžić.

Uz predsjednika kluba Denisa Mandića, „koji godinama gura Primorac", značajno je , navodi, pomagala i Turistička organizacija (TO) Kotor, posebno u situacijama kada je trebalo prevazići probleme pred odlazak na evropska takmičenja.

Osvajanje prvenstva i kupa u bivšoj Jugoslaviji 1986. Primorac je ostvario uz vaterpoliste i trenere iz sopstvenog pogona, ali su kasnije bila potreban i pojačanja iz inostranstva.

„Međutim i za uspjeh iz 2009. od 13 igrača, devet su ponikli u klubu, a treneri su takođe bili iz Primorca. Stranci bili sve reprezentativci Pavlović, Štajmec, Kiš, Zatovič", kazao je Samardžić, dodavši da nije korektno upoređivati ih sa sadašnjih, takođe četvoro, u klubu, ali i da to dovoljno govori koliko je značajna finansijska potpora i stabilnost za kvalitet ekipe.

Interesantan je i podatak da je Primorac od LENA (vaterpolo pandan UEFI u fudbalu) kao prvak Evrope dobio 17.000 EUR, a Bokelj je za jedno učešće u kvalifikacijama Lige Evrope dobio 300.000 EUR.

„Ukupno gledajući, bez obzira na probleme, Kotor kao grad ima kapaciteta i sportskih i vaterpolo i vrijeme je pred nama za nove uspjehe. Bazen se radi i nadam se da bi se moglo do kraja godine ući i trenirati konačno u svom gradu. To bi trebalo da bude osnov za pokretanje poboljšanja rada sa mlađim kategorinjama i vraćanje najmlađih vaterpolu. Djeci trebaju i idoli, ali ne na plakatima nego u bazenu", kazao je Samardžić aludirajući prije svega na ekipu iz 2009. koja je napravila sjajan rezultat, ali koji im je i pomogao u daljim karijerama u klubovima i reprezentaciji.

Uz kadrovaks osvježenja na svim nivoima to, navodi dalje, treba da bude ideja vodilja kluba i osnov strategije izlaska iz sveukupnih problema.

Samardžić, koji je i poredsjednik Stručnog savjeta VPSCG, podsjeća da je pred reprezentacijom Crne Gore svjetsko prvenstvo u Južnoj Koreji, i da se svi problemi u Primorcu odražavaju na nacionalni vaterpolo sport.

„Izuzetno zahtjevan period je pred reprezentacijom, a i mlađe kategorije takođe imaju ozbiljno učešće. Tako 15-godišnjaci idu prvi put na evropsko, na svjetsko 20-godišnjaci u decembru, a 17-godišnjaci na evropsko prvenstvo je u Bugarskoj. Kao nacionalni savez moramo više napora da uložimo za mlađe kategorije, da im omogućimo da postižu što bolje rezultate", kazao je Samardžić, dodavši da je svjestan da trenutno kvalitet prvog time nije na najvišem nivou kao što je to kod Srbije, Hrvatske i još nekih vaterpolo sila, ali da bi uz iskusne, perspektivni mlađi igrači ipak mogli doprinijeti određenom značajnijem rezultatzu.

Prioritet je, zaključio je izvršni direktor VK Primorac Dragan samardžić, izboriti plasman za 2020. i Olimpijske igre u Tokju.