Arhiva

Narodno pozorište Priština sa sjedištem u Gračanici gostovaće danas i sjutra u Herceg Novom.

U Dvorani "Park" će najprije, u četvrtak 23. maja, prikazati predstavu "Ženidba", prema istoimenom komadu čuvenog Nikolaja Gogolja u režiji Milana Karadžića. Gogolj u prvi plan stavlja i ismijava društvene anomalije svog vremena, koje su, iako je prošlo skoro dvjesta godina otkako je komad napisan, i dalje aktuelne i itekako prisutne u svakom, pa i našem društvu, zbog čega je potrebno o njima govoriti kroz pozorište.

"Ono što me je podstaklo da se opredelim baš za ovaj komad je njegov psihološki sloj, odnosno maestralno iznijansirani Gogoljevi likovi, koji nisu crno-beli, već vrlo životni, istovremeno podložni i osudi i sažaljenju, koji zbog svoje bezvoljnosti, teskobe i lenjosti duha, straha da izađu iz sigurne čaure, nisu u stanju da naprave bilo kakav pomak u svojim životima. Da bismo danas razumeli te likove, sve što je potrebno da uradimo je da se pogledamo u ogledalo. Gogoljevom "Ženidbom" nastavlja se moja saradnja za Narodnim pozorištem iz Prištine/Gračanice, i saradnja tog pozorišta sa SNP-om, a razlog više je izvrsna glumačka podela sa kojom je uvek zadovoljstvo raditi, a koja će na najbolji mogući način izneti ovu univerzalnu priču, koju će imati prilike da vidi publika od Vojvodine do Kosova što je izuzetno važno i za pozorišta i za publiku",rekao je reditelj, Milan Karadžić.

Sjutradan, u petak 24. maja, NP Priština će odigrati "Razvojni put Bore Šnajdera".

Drama "Razvojni put Bore Šnajdera" Aleksandra Popovića proglašena je polovinom devedesetih od kritike za najbolju srpsku dramu druge polovine dvadesetog vijeka. U njoj pisac prati nekoliko relacija, od kojih su najvažnije socijalistički društveni milje, u kome se uspinju nesposobni i za poslove nepripremljeni karijeristi. Ocrtan je sukob društvenog i privatnog posla, kao i susret malog, anonimnog čovjeka sa ideologijom i njenim jezikom i zakonima.

Iako je radnja predstave smještena u drugu polovinu 20. vijeka, njena tema je aktuelna I danas jer se, prema riječima reditelja Slobodana Skerlića, bavi nekompetentnošću ljudi na rukovodećim položajima.

Praizvedba 'Bore Šnajdera' bila je 1967. godine u Ateljeu 212 u režiji Branka Pleše, koji je igrao naslovnu ulogu, a uz njega su u ansamblu bili Dragutin Dobričanin, Milutin Butković, Olga Ivanović, Bata Stojković, Bora Todorović, zatim Seka Sablić, Ružica Sokić i drugi. Satiričan, žestok i nemilosrdan u izvrgavanju ruglu nakardanih, nesposobnih karijerista socijalističkog društva, Popović i u ovoj drami koristi svoj specifični jezički kalambur, zbog čega je ova predstava dugo živjela.
Na repertoaru Narodnog pozorišta u Prištini je od 2016. godine.

Milan Vasić, koji igra u obje predstave sa ulogom u "Ženidbi" ovogodišnji je laureat nagrade "Ćuran" na Danima komedije u Jagodini.

Gostovanje Narodnog pozorište iz Prištine sa privremenim sjedištem u Gračanici JUK Herceg fest realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi.

Narodno pozorište u Prištini je najstarija profesionalna kulturna institucija Republike Srbije na Kosovu i Metohiji osnovana 1948. godine. Od svog osnivanja ustrojena je da paralelno razvija Srpsku i Albansku dramu. Tokom 90-tih uspjelo je da ostane jedina multietnička državna istitucija u kojoj su do samog bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine glumci Albanske drame postavljali i izvodili predstave. Kao dvojezično i multietničko pozorište prestalo je da postoji 23. juna 1999. godine nakon ulaska međunarodnih snaga na KiM.
Tada su glumci Srpske drame, radnici srpske nacionalnosti, kao i uprava Narodnog pozorišta bili prinuđeni da napuste svoj grad, svoje pozorište i svoju scenu. Međutim, iako je napustio Prištinu ansambl Srpske drame je ostao na Kosovu i Metohiji proživljavajući pravu životnu dramu i opstajući kao ansambl uprkos lošim okolnostima u kojima se nalazio. Odbijajući predlog Ministarstva kulture da radi u Prokuplju, ne želeći da napusti Kosovo i Metohiju, ansambl Srpske drame dobija zgradu seoskog Doma kulture u selu Lešak, nakon čega se ubrzo seli u prostorije jednog privatnog stana u Leposaviću, zatim u Kosovskoj Mitrovici u Domu kulture u Zvečanu, a od 2005. godine svoj rad oživljava u Gračanici. Danas Narodno pozorište u Prištini sa sjedištem u Gračanici broji ukupno 44 člana, od kojih je 14 glumaca.