Arhiva

„Opština Kotor je prva u Crnoj Gori koja je dobila dokument (katastar) za održivo upravljanje javnim zelenim površinama" – čulo se na press konferenciji održanoj danas u sali NVO Eko centar Delfin, a povodom finalizacije projekta „Zelene površine – Zelena kultura grada".

Partner na projektu NVO Eko centar Delfin je Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora.

Projekat su predstavili: Žarko Radulović, izvršni direktor NVO Eko centar Delfin, Ljilja Radunović, projekt asistent, Jelena Franović pejzažna arhitektica, Saša Karajović, prostorni planer i Milana Andrić, ispred Direkcije za uređenje i izgradnju.

„Izabrali smo da uradimo jedan nedostajući dokument koji, po nama, predstavlja početak jednog velikog posla u opštini Kotor. Sredstva su bila ograničena i opredijelili smo se za Katastar javnih zelenih površina priobalnog zaštićenog područja Kotora. Dokument sadrži sve podatke za oko dvije hiljade stabala" – objašnjava Radulović.

Projekat je, kaže Radunović, finansiran iz Regionalnog programa lokalnde demokratije Reload, koji finansira EU, a implementira Razvojni program Ujedninjenih nacija – UNDP.

„Sredstva za realizaciju ovog projekta smo dobili u aprilu 2018. godine, a već u maju 2019. godine imamo završen projekat.
Vjerujemo da će ovaj dokument biti primjer dobre prakse za sve ostale opštine u Crnoj Gori, kroz saradnju lokalne uprave, odnosno Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i civilnog sektora. Kroz saradnju sa Međunarodnim fondom može biti realizovan dobar projekat od opšte koristi za lokalnu zajednicu" – ističe Radunović.{gallery}1a1a1aakatzelpov{/gallery}

Ona navodi da je ovaj projekat, osim Katastra javnih zelenih površina zaštićenog priobalnog područja, sadržao i promotivno-edukativni dio.

„U saradnji sa četiri obrazovne institucije: dvije osnovne i dvije srednje škole realizovali smo program edukacije sa učenicima i nastavnim kadrom tih obrazovnih ustanova, uz saglasnost Ministarstva prosvjete. Informisali smo ih, edukovali, razgovarali sa njima, a prije svega smo ih anketirali koliko znaju o javnim zelenim površinama, namjeni, koristima, benefitima i kako da se održivo odnose prema njima.
Fokus cijelog projekta je upravo bio na izradi Katastra javnih zelenih površina priobalnog zaštićenog područja" – ističe Radunović.

Prostorni planer Saša Karajović, koordinator radnog tima kazao je da je projektom obuhvaćen priobalni prostor od 5,9 hektara kojim upravlja Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora.

„To je prostor od Veriga do Veriga. Do sada se evidencija vodila na improvizovanim papirima. Ovoga puta, sve je ubačeno u sistem i sada se tačno zna čime gazduje Direkcija, odnosno Zelenilo. Dobili su pregršt podataka koje će kasnije moći da primjenjuju" – objašnjava Karajović.

Članovi radnog tima bili su: inženjeri pejzažne arhitekture, hortikulture i šumarstva, te arhitekte: Jelena Franović, dr Milić Čurović, Igor Mamula, mr Željka Čurović, Vesna Pavić Mamula, Viktorija Nikolić i Saša Karajović.

Kroz ovaj projekat urađeno je i geodetsko snimanje javnih zelenih površina.

Snimanje je uradila firma Lend Mont doo, a odgovorni geodeta bio je Slobodan Vukmirović.

„Svi dobijrni podaci mogu da posluže i autorima prostorno-urbanističkog plana čija je izrada u toku" – dodaje Karajović.

Pejzažna arhitektica Jelena Franović kazala je da je stručni tim obišao 22 lokacije na kojima je determinisano 111 različitih vrsta biljaka. Ukupno je pronađeno 1946 komada biljaka.
Prema njenim riječima, najviše zastupljene vrste su: oleandar, kanerska palma, pitospor, magnolija, čempres, itd.

„Prvo su geodete izašle na teren i snimile sva stabla na javnim površinama. Sada imamo tačno georeferencirane površine - kao što imamo katastar objekata, tako sada imamo i katastar zelenih površina sa visinama stabala, širinama krošnje itd. Išli smo od stabla do stabla, odradili evidenciju, zdravstveno stanje svih stabala, oštećenja, kvalitet i procjenjena je vrijednost koliko će još ta stabla moći da žive" – objašnjava Franović.

Prema njenim riječima, „Katastar javnih zelenih površina priobalnog zaštićenog područja Kotora", kroz tabele i mape donosi popis svih vrsta.

„Sada će biti lako upravljati javnim zelenim površinama. Stabla su svrstana u četiri kategorije: A; B, C i R. A je najbolja kategorija, dok R predstavlja stabla koja su za uklanjanje. Po našem popisu 321 stablo je u tako lošem stanju da se mora ukloniti. Pod A kategorijom je najmanje stabala, samo 92 komada" – kaže Franović.

Prema riječima arhitektice Milane Andrić, ovaj dokument predstavlja novitet u Crnoj Gori.

„Drago mi je što je Kotor prvi dobio taj dokument koji će biti dobra baza, kako bi se moglo što kvalitetnije obavljati posao za koji je Direkcija, između ostalog, zadužena" – navodi Andrić.

Radunović je zaključila da će NVO Eko centar Delfin pratiti realizaciju uređivanja javnih zelenih površina u skladu sa ovim dokumentom.

„Kroz ovaj dokument opština Kotor će prva u Crnoj Gori imati planski dokument za održivo upravljanje javnim zelenim površinama - šta je potrebno raditi, gdje i koja su sredstva potrebna. Takođe, dokument daje i preporuku radnoj jedinici Zelenilo, koja radi u okviru Komunalnog preduzeća, koju vrstu biljnog materijala treba da uzgajaju i šta je sve to potrebno za oplemenjavanje ovih javnih zelenih površina" – zaključuje Radunović.