Arhiva

Svijest o bolesti, prevazilaženje straha, povjerenje pacijenta u ljekara i terapiju koja mu se predlaže, predstavljaju najveću garancija za ozdravljenje, ocijenila je dr Nela Sršen specijalista hirurg iz tima za transplataciju jetre bolnice u Padovi.

Dr Sršen, koja je juče bila gošća Razgovora nedjeljom, a dan prije u Kotoru imala i promociju svoje knjige „Rak na duši", kaže da se najljepše osjeća među prijateljima i bivšim pacijentima, među kojim su I oni iz Kotora.

„Biti ovdje predivno je iskustvo. Moja knjiga je životno iskustvo spojeno sa profesionalnim, koje govori o hiljadama pacijenata i životnih priča, o razlozima koji su uticali da se stvori bolest i o zajedničkom traženju puta ka ozdravljenju. Biti sa pacijentima koji su prošli kalvariju je nešto neopisivo", rekla je dr Sršen čiji su pacijnti sa ovih prostora bili i Arsen Dedić i Milovan Ilić Minimaks.

Kao značajno u liječenju ističe uspostavljanje drugarskog i prisnog odnosa sa pacijentima.

„To je princip svakog ozdravljenja. Inače, sam šok, trauma od prve dijagnoze, nešto je što stvara strah i nesigurnost. Plus neprisan odnos prema liječniku, odnos nepovjerenja, prepreke su ka ozdravljenu. Ja imam privilegiju da shvatim strahove tog apcijenta i da na neki način to priglrim i da zajednio sa njim počnemo da tražimo terapije kako bi aktivno participirao u svemu. Promjena svijesti i stavljanja pacijenta u jednu njenu drugu razinu je već veliki dio same terapije. Kad pacijent više nema straha i kad ima povjerenja u ono što mu se predlaže od terapije i kad zajedno sa ljekarom sudjeluje u svemu topme, najveća je garancija za ozdravljenje", kazala je dr Sršen.

Ističe i da je svaki pacijent posebna priča i iskustvo.

"Dok je u bolnici prolazi veliki dio patnje od dijagnoze, terapija...Ali, predivno je vidjeti te ljude u njihovim krajevima, čak i djecu kada ozdrave. Vidim jednu prekrasnu curu kako trči, a znam kakva je bila. To su promjene koje meni prenose toliko zadovoljstva i sreće da sam ispuinjena, ne samo kao liječnik, nego i kao čovjek", rekla je dr Sršen.

Bolest "otrijezni" tako da čovjek tek tada počne shvatati mnoge stvari.

"Dio moje osobne priče je bolest koja je bila okidač. Isto sam bila u drugoj zermlji i meni je bila potrebna pomoć. Našla sam ljude koji su bili divni prema meni, tako da svaki put kad vidim pacijenat koji dođe u Padovu, vidim sebe u teškoj i kritičnoj situaciji u jednoj drugoj zemnlji. Iskustvo iz te bolesti me navelo da istražujem zašto u tom trenutku ta bolest. Da li sam ja na neki način mogla uvjetovati stvaranje te situacije. To me navelo da putujem po svijetu jer nisam bila zadovoljna samo sa konvencionalnim načinom liječenja. Živjelka sam u uvjerenju da ima nešto više. Kvantna medicina i epigenetika danas uzimaju sve više maha. Konvencionalna i komplementarna medicina moraju biti potpora u liječenju pacijenta, nebitno na koji način. Najvažinje je da se pacijent izliječi. Istina je i da ima previše šarlatana danas koji preldažu mnogo raznih vrsta komplemetarne medicine, što je žalosno i što treba izbjegavati", kazala je dr Sršen.

Ona je naglasila i da danas, uz svu evoluciju savremenih, modernih tzv, inteligentnih ljekova, molekula, koji jako dobro djeluju na onkološke bolesti, one nažalost danas uzimaju sve više maha i to među mlađom populacijom.

"Riječ je o bolestima koje su nekada bile karakteristične za ljude starije dobi. Danas onkološke patologije, tumore, imamo kod sve mlađih i mlađih pacijenata. Ezordiraju sa metastazama sa primarnom bolešću. Dakle, što se više razvija savremna medicina u ljekovima, u hemoterapijskim novim molekulima koji jako dobro djeluju selektivno na tu vrstu tumorske stanice, tumor nažalost ima neku memoriju, suprtilnu inteligenciju koja prepoznaje tu molekulu i na neki nači se mijenja. Mijenja svoj genatski kod i postaje rezidentan tako da, koliko god trčali za tumorima, oni kao da su korak ispred svih savremnih ljekova. Uvijek se pitam - zašto sve mlađa dob i zašto su sve agresivniji danas? Inače, bolest kao što rekoh "otvara" svijest. To su trenuci kada se susrećemo sa svojim tijelom koje ima bolest. Iskustvo keje nas mijenja apsolutno. Tek tada shvatimo da je puno situacija i interakcija sa ljudima, način prehrane, ponašanje, bili negativni faktori koji su uticali na nas a nismo imali svijest o tome. Tada počinjemo biti selektivni prema svijetu, hrani, ljudima... Stavljamo sebe na prvo mjesto i tražimo situacije koje su pozitivne i koje djeluju pozitivno na nas", kazala je dr Sršen.

Dodaje da joj je najdraže na odmor otići u rodnu Neretvu, kao I da je u istom danu u bolnici u Padovi imala pacijente iz svih repubilka bivše Jugoslavije sa kojima je išla ka istom cilju-njihovom ozdravljenju.

"Ljepo je kad ne pitate ljude koje su nacije, vjere, kad dijelite srce sa tim ljudima. Kad možemo to u malom zaboraviti, zašto ne bi i u velikom. Dovoljno je samo malo više misliti na druge i sve ove države bi bile najbogatije na svijetu", kazala je dr Sršen.