Arhiva

Povodom manifestacije „Noć muzeja" i Međunarodnog dana muzeja, JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor sinoć je u palati Grgurina organizovao izložbu „Donacije Pomorskom muzeju Crne Gore u periodu 2007 – 2017. godine".

"Pomorski muzej se pridružuje svjetskim porodicama muzeja koje u 120 zemalja svijeta obilježavaju ovaj značajan dan. Donacije i otkup predmeta jesu najbolji način da se sačuvaju i prezentuju predmeti koji čine našu kulturnu baštinu" – kaže Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.

O postavci koja broji 178 predmeta, govorila je muzejska savjetnica Jelena Karadžić.

Kako ističe, ovom izložbom Pomorski muzej nastoji izraziti zahvalnost svim osobama iz Boke, Crne Gore I drugih država (Hrvatske, Srbije, Monaka), koje su poklonile predmete iz svojih kolekcija i svojih domova.
Ona podsjeća da je fond muzejskih predmeta na početku rada Muzeja (prije 70 godina), kao i fondovi mnogih svjetskih muzeja, nastao upravo od donacija kako samih predmeta, tako i novčanih sredstava kojima su otkupljivani predmeti koji su činili početnu zbirku Pomorskog muzeja.

Prema njenim riječima, katalog i postavka izložbe obuhvata period od deset godina u kojem je poklonjeno 178 predmeta od 30 darodavaca. Poklonjeni predmeti sada čine tri zbirke Muzeja: etnografsku, pomorsko-tehničku i istorijsko-umjetničku.

Veći broj predmeta izložen je u stalnoj postavci Muzeja.{gallery}1a1a1amuzej190519{/gallery}

"Stalna postavka Pomoskog muzeja koncipirana je u 13 odjeljenja u kojima je izložena građa koja baštini pomorsku tradiciju i vještine vezane za rad i život na moru. Govori i o kulturi, umjetnosti i obrazovanju koji su se ukorijenili zahvaljujući pomorskoj privredi. Naše zbirke posjeduju artefakte kojima pratimo razvoj pomorstva kroz dugi niz vjekova" – ističe Karadžić.

Prema njenim riječima, izložba „Donacije Pomorskom muzeju Crne Gore u periodu 2007 – 2017. godine" podijeljena je u deset cjelina, a govori o moru, plovidbi i životu pomoraca sa porodicom.

"Uređenje životnog prostora predmetima koji su često prevalili milje da bi stigli do konačnog odredišta, do gradova i mjesta duž crnogorskog primorja, bila je česta praksa. Skupocjeni namještaj i posuđe iz 19. i početka 20. vijeka, venecijanska ogledala, đotole govore o estetskim i društvenim afinitetima i kulturnim dosezima pojedinaca. Proučavajući pomorsku baštinu ovog kraja možemo svjedočiti da je ona bila dio velikog mediteranskog svijeta vjekovima. Danas muzeji čuvaju namještaj i upotrebne predmete koji su krasili domove pomoraca Boke i crnogorkog primorja"- objašnjava Karadžić.

Ona navodi da je narodna nošnja šivena od najkvalitetnijih materijala kupovanih u raznim zemljama i gradovima koji su bili na trgovačkoj ruti naših jedrenjaka i parobroda.

"Odjevni predmeti, pripadali tradicijskoj odjeći ili novim trendovima, šiveni su i u kućnoj manufakturi ili kod profesionalaca u Boki. Košulje, podsuknje, kecelje, maramice, posteljina i ostali tekstil za potrebe u domaćinstvu šiveni su u kući. Portreti, prikazi brodova, umjetničke slike domaćih i stranih autora, bili su nezaobilazan dekor svih kapetanskih salona. Pored umjetničke vrijednosti, one su neiscrpan izvor informacija i unaprijeđuju naša saznanja o raznim aspektima života u period njihovog nastanka" – kaže Karadžić.
Muzejski predmeti koji su, objašnjava Karadžić, bili lično vlasništvo pomoraca (uniforme, navigacione karte, instrumenti, isprave, diplome, sertifikati) imaju višestruko značenje – pružaju informacije o pomorskoj prošlosti i o samoj osobi.

"Još jednom veliko hvala što zajedno sa nama čuvate našu baštinu: pomorsku, istorijsku, umjetničku i etnološku, te što darujući svoje blago, darujete Muzeju svoje povjerenje. Institucija dara i uzdarja je duboko ukorijenjena na ovim prostorima, pa sam stoga sigurna da ćemo još dugo biti zajedno na istom zadatku očuvanja bogate kulturne materijalne i nematerijalne baštine, čuvajući vještine koje nas svrstavaju u vrh civilizovanih naroda" – poručuje Karadžić.

Izložbu je otvorio kap. Vjeko Radimir.

"Prilika je da se podsjetimo na one koji su su ranije svojim donacijama i djelima doprinjeli očuvanju eksponata i valorizaciji kulturne baštine Kotora i Boke" – navodi Radimir.

On je govorio o tome kako su sačuvane vrijedne stvari porodica Radimir, Smekja i Radoničić, te Nadi Radimir koja je, kako ističe, u posljednjem periodu darivala najveće donacije.

"Stvari je nosila sa sobom kao teret po čitavom svijetu. Živjela je deset godina u Njujorku, zatim u Ženevi, Australiji. Nakon toga vratila se u Beograd, a naposletku i u Boku" – priča kap. Radimir.

Moderatorka programa bila je Dolores Bonić Fabijan Gašler.

U muzičkom dijelu programa nastupio je sastav „Škuribanda".

Izložba je realizovana u saradnji sa Ministarstvom kulture u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2018. godinu.