Arhiva

Sinoć je u Galeriji solidarnosti održana promocija monografije "MATICA CRNOGORSKA 1993–2018". O proteklom vremenu i vrijednom jubileju Matice crnogorske govorili su: etnološkinja Mileva Pejaković Vujošević, predsjednica Ogranka Matice crnogorske Kotor, crnogorski književnik, književni kritičar, esejista i profesor filozofije Dragan Radulović, predsjednik Matice crnogorske, te pokretač i glavni urednik časopisa „Matica" Marko Špadijer.

Modijatorka programa bila je Jasna Jeknić-Stijović.

"Matica crnogorska nastala je kao reakcija na rat 22. maja 1993. godine. Svrha matice je čuvanje i razvoj kulturnog identiteta crnogorskog naroda i naroda koji živi u Crnoj Gori na svim područjima duhovnog, naučnog i umjetničkog stavaralaštva. Naročito radi na učvršćivanju narodne i kulturne samosvjesti Crnogoraca u domovini i u svijetu. Marica crnogorska već 25 godina vrijedno radi na planu promocije nacionalnog i kulturnog identiteta i zaštite Crne Gore" – kaže Jeknić Stijović.

Etnološkinja Mileva Pejaković Vujošević, predsjednica Ogranka Matice crnogorske Kotor govorila je, između ostalog, o vrijednom jubileju Matice crnogorske, te onima koji su tokom 25 godina bili na njenom čelu.

"Matica crnogorska objavila je ediciju koja obuhvata period od njenog nastanka do 2018. godine. Ispisana je na preko 300 stranica koje su svjedok i svjedočanstvo trajanja četvrt vijeka Matice crnogorske, koja je izraz potrebe da se stvori jedna kulturna zadruga, moderna i privilegovana, koja će čuvati i njegovati duhovnu baštinu i sarađivati sa svim institucijama koje u tom duhu budu radile.
Vjerujem da će ovaj ogranak nastaviti uspješan put svojih prethodnika i svojim planiranim programima obogatiti kulturnu ponudu ne samo Kotora, Boke, već i Crne Gore" – ističe Pejaković Vujošević.

{gallery}1a1a1amaticac170519{/gallery}

Crnogorski književnik, književni kritičar, esejista i profesor filozofije Dragan Radulović izabran je za predsjednika Matice crnogorske na dan kada je matica obilježila jubilej – 20 godina postojanja. Radulović kaže da je jedno od imperativnih polja angažmana matice crnogorske bilo zalaganje za kodifikovanje i naučno utemeljenje crnogorskog jezika.
"Objavljujemo da smo osnovali Maticu crnogorsku, kao kulturnu i naučnu ustanovu Crnogoraca i pripadnika drugih naroda koji Crnu Goru drže za svoju domovinu. U vrijeme kada je naš narod protjeran iz svijeta, kada je zlo među nama, odlučili smo se da osnujemo jedno pribježište svima onima koji Crnoj Gori žele napredak ili u njoj traže svoje izvore i nadu da sačuvaju samopoštovanje. Ovako smo se 22. maja 1993. godine oglasili sa Cetinja. Bilo je to u ratno vrijeme krvavog razbijana Socijalističke Jugoslavije koje je na surov način dovelo u pitanje budućnost Crne Gore, nacionalni identitet crnogorskog naroda i autentičnost njegove kulture.
Prema njegovim riječima, osnivači Matice stvorili su organizaciju koja će biti izraz jasnog nepristajanja i otpora anticivilizacijskim tendencijama.
"Stvoren je zbor crnogorskih intelektualaca, naučnika, pisaca, novinara, umjetnika, društveno-političkih radnika i poslovnih ljudi. Nakon istrajne borbe uspjeli su da od širokog patriotskog pokreta načine čvrstu i pouzdanu instituciju čiji je osnovni cilj da doprinosi razvoju i napretku naše domovine, crnogorskog društva u cjelini u oblastima kulture, politike i nauk,e sa posebnim akcentom na očuvanju crnogorskog nacionalnog identiteta" – objašnjava Radulović.
Prema riječima glavnog urednika časopisa „Matica" Marka Špadijera, devedesetih godina crnogorski narod imao je buđenje nacionalne svijesti, u antiratnom raspoloženju suprotnom zvaničnoj politici.
On navodi da su se tada rađala razna udruženja, političke partije koji su sačuvali čast i dostojanstvo Crne Gore.
Prema njegovim riječima, Matica crnogorska održala se u najgorim vremenima i danas permanentno napreduje, uprkos brojnim problemima sa kojima se susreće u svom radu i djelovanju poput neriješenog pitanja radnih prostorija te, kako ističe, malih sredstava iz budžeta države. Špadijer navodi da mjesečna sredstva opredijeljena budžetom za Maticu crnogorsku iznose 240 hiljada eura.
U muzičkom dijelu programa nastupile su profesorica flaute Andrea Živković i njena učenica Tamara Živković.

Organizator događaja je Matica crnogorska ogranak Kotor.