Arhiva

Najveći dio materijala koji se nalazio u raznim institucijama (crkvenim, radnim organizacijama) van Arhiva, oštećen je ili uništen nakon zemljotresa 1979. godine, pa na primjer, zbog 40 godina provedenih u neadekvatnom prostoru u austrougarskoj tvrđavi na Vrmcu, dokumentacija Jugooceanije vjerovatno više neće moći da posluži kao adekvatan izvor o našem poratnom pomorstvu, ocijenila je načelnica arhivskog odsjeka Istorijskog arhiva Kotor, Snežana Pejović.

„Materijal je uništavan odlaganjem zajedno sa šutom iz objekata. Svoje su uradile kiše, poplave, transport od strane nestručnih lica, dok je građu dodatno oštetio i smještaj, daleko od adekvatnog. Mali broj crnogorskih arhivista (kadar sa kojim se uvijek kuburi) tada nije mogao da pokrije veliko područje i reaguje kako je trebalo", kazala je Pejović nedavno na naučnom skupu „Zaštita kulturne baštine Kotora od zemljotresa do danas" održanom u crkvi Svetog Pavla, prilikom obilježavanja 40 godina od zemljotresa

Poražavajuće je, kako navodi dalje, da su nakon četiri decenije od zemljotresa djelovi građe u vrlo lošem fizičkom stanju i smještaju koji je još tada određen kao nužan i privremen.

„Velika količina arhivalija nakon zemljotresa odlagana je u neadekvatne prostore, kao što je slučaj sa građom Jugooceanije. Ova dokumentacija se najvećim dijelom i dan danas nalazi u napuštenom prostoru austrougarske tvrđave na Vrmcu i izložena je kompletnom propadanju tako da tu vjerovatno više nema nikakvog spasa. Zbog toga, o istoriji i poratnom pomorstvu, od kojeg je živjela cijela Crna Gora, mi danas nećemo moći da pišemo na osnovu naučnih izvora", naznačila je Pejović.

Nevjerovatan je i primjer uništavanje arhivske građe Opštine Kotor koja se do zemljotresa nalazila u zgradi gdje je sada Muzička škola.

„Prilikom sanacije, uprkos upozorenja arhivista, preko noći je izbačeno osam kubnih metara spisa Opštine. Jedan dio je spašen i sređen i kako-tako izvučen iz šuta, ali je najveći dio propao", kazala je Pejović.

Ipak, u oblasti zaštite arhivske kulturne baštine Kotor je nakon zemljotresa dosta uradio.

„Sredstvima solidarnosti je sanirana prethodna zgrada, njen upravni dio. Adaptirana je zgrada u Starom gradu, koja je dodijeljena Arhivu na reprezentativnom trgu sa reprezentativnim izložebnim prostorom, kako bi taj materijal bio u kulturnoj i turisitičkoj ponudi grada", kazala je Pejović.

Ipak, najvažnija arhivska građa danas se nalazi u gusto naseljenim područjima grada.

„Izložena je ventilacionim sistemima, kuhinjama, neprimjerenoj kancelariji, adaptiranoj, sklonoj urušavanju u slučaju zemljotresa, (prostor koji nije ojačan depoima). U drugoj zgradi imamo prokišnjavanje, a Biskupski arhiv je takođe u gusto naseljenom području", kazala je Pejović.

Ona je zaključila da je planiranje za djelovanje u vanrednim situacijama, kada je u pitanju arhivska građa, obaveza na koju se zaboravilo u Crnoj Gori, pa je u tome u svakom pogledu potrebna i međunarodna pomoć.

Izlaganje načelnice arhivskog odsjeka Istorijskog arhiva Kotor, Snežana Pejović, sa pomenutog naučnog skupa možete poslušati u emisij Svijet nauke Radio Kotora sjutra od 17 i 15.