Arhiva

Matica Boke je u galeriji „Josip Bepo Benković“ predstavila svoje novo izdanje, reprint knjige Don Nika Lukovića iz 1930. godine „Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki kotorskoj“. O knjizi su govorili predsjednik UO Matice Boke, Željko Komnenović, višegodišnji kustos Pomorskog muzeja Crne Gore Petar Palavršić i novinar i publicista Siniša Luković.

„Don Niko Luković je govorio o poznatim bokeljskim moreplovcima, patrunima i kapetanima, o ljudima koji su hrabrošću, pomorskim vještinama i znanjem pisali istoriju ovog dijela Mediterana, bez obzira da li su plovili za svoje lične potrebe, za čuvenu Republiku krilatog lava Sv Marka ili se pak borili protiv turskih pirata, kao što je to činio npr. kapetan Marko Ivanović iz Dobrote“, rekao je Željko Komnenović.

„Don Niko Luković je ovdje govorio o vremenu u Boki koga na žalost više nema , vrijeme kada je cvjetalo pomorstvo, od čuvenih bokeljskih brigantina i barkova, do parobroda. Nova vrijednost ove knjige je da ona predstavlja Boku o kojoj danas malo znamo, iz pera čovjeka koji je u svoje vrijeme pripadao vrhu bokeljskih intelektualaca, čovjek koji je bio široke provinijencije i bavio se upravo onim od čega je Boka živjela i što je i bilo njeno glavno obilježje. Imamo ideju da ova knjiga uskoro ugleda svjetlost dana i na malim ekranima u vidu dokumentarne emisije i u modernom ruhu, što bi bilo za dobrobit Boke , jer ljudi danas sve manje čitaju a više gledaju“, najavio je Komnenović.

Siniša Luković, novinar i publicista, vrsni poznavalac pomorske istorije je za reprint izdanje ove knjige napisao zanimljivu i bogatu biografiju Don Nika Lukovića. „Kad je u pitanju visoki intelekt i visoka osvešćenost o svom zavičaju i svojoj sredini , Don Niko je bio jedan od posljednji bokeljskih „mohikanaca “ , procjenjuje Luković. „On je tokom čitavog svog života i javnog djelovanja iskazivao simpatije za ideje društvene pravde, jednakosti i bratstva među ljudima, što je prije priličio poborniku komunističke partije nego uglednom svešteniku vrlo konzervativne i tradicionalne organizacije, kakva je Rimokatolička crkva .

Bio je oduševljena pristalica jugoslovenstva, čovjek koji se do kraja života držao maksime “Brat je mio, koje god vjere bio”. Izgradio je ugled intelektualca koji je u svom javnom djelovanju izbjegavao sve što dijeli, a isticao sve što spaja narod koji je živio na ovim prostorima i uvjek je širio ljubav medju ljudima, kao svoju glavnu misiju. Osim duhovnih dužnosti župnika na Prčanju i kanonika i katehete Kotorske Biskupije njegov život je obilježio i neumoran društveni i naučni angažman. Pomorstvo je bila jedna od fokalnih tačaka naučno istraživačkog rada Don Nika Lukovića, jer je od malih nogu slušao priče starih kapetana, od kojih su neki bili i savremenici slavnog Iva Vizina. Iz te ljubavi nastalo je preko 160 njegovih naučnih i popularno- istorijskih radova, objavljenih u raznim časopisima, zbornicima i novinama širom bivše Jugoslavije“. Petar Palavršić, višegodišnji kustos Pomorskog muzeja u Kotoru i autor više knjiga iz oblasti istorije bokeljskog pomorstva je istakao da je njemu knjiga Don Nika Lukovića bila veoma važna za rad u muzeju.

„Za mene kao kustosa koji mora odlično poznavati svoju pomorsko tehničku zbirku i istoriju ovog kraja i pomorstva Boke. Upravo ova knjiga mi je puno pomogla i poslužila, jer je ona tačno upućivala na to što treba malo više proučiti   a obuhvata istoriju od 300 godina Boke koja se proslavila na moru . Don Niko Luković je bio opsjednut prošlošću Boke i svoga grada Prčanja , što i ne čudi jer se tu sretao sa tamošnjim kapetanima koji su nekada “tukli” more pod jedrima. Postoji priča da je posljednji prčanjski brod razbijen u Atlantskom okeanu, na obali Španije, ali su se svi spasili. Među njima i ćerka kapetana koja je kasnije , kao žena, postala majka Don Nika Lukovića. Tako da je on i sudbinski bio usmjeren i vezan za more i priče o moru. Doživio je da vidi ponovni uspon brodarstva u Boki Kotorskoj a negdje pred kraj svog života imao je čast da bude počasni gost na krštenju novog broda Jugooceanije, koja je tada inače imala 20-tak brodova.“

U saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore sinoć je priređena i izložba slika poznatih bokeljskih kapetana i brodova iz fundusa ove ustanove. Promociji je prisustvovao veliki broj ljubitelja pisane riječi među kojima je bio i konzul Srbije Zoran Dojčinović. (Matica Boke)