Arhiva

Prenosimo saopštenje Društva profesionalnih novinara Crne Gore.

"Kvalitetno novinarstvo i efikasna zaštita novinara od nasilja i zastrašivanja trebalo bi da budu prioriteti svih nas u narednim godinama. Na to ukazuje i Savjet Evrope u posljednjem izvještaju, izražavajući svoju zabrinutost na Svjetski dan slobode medija.

Mi novinari moramo uložiti napore u poštovanju Kodeksa novinara, kao i praćenju prakse Evropskog suda za ljudska prava koji ukazuje na važnost naše uloge ali i granice do kojih možemo ići u poslu od javnog interesa.

„Evropski sud za ljudska prava i dalje predstavlja ključni alat za osiguravanje usklađenosti nacionalnih zakona i praksi sa standardima utvrđenim u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Sud je tokom 2018. godine izdao više od 70 presuda u predmetima koji se odnose na slobodu izražavanja, a utvrdio je povrede u oko dvije trećine njih", navodi Savjet Evrope u izjveštaju objavljenom 2. septembra (https://www.coe.int/en/web/freedom-expression/-/freedom-of-expression-report-assesses-the-situation-in-2018)

S druge strane, deklarativno zalaganja države da će djelotvorno istražiti napada na novinare do sada je dalo efekte jedino u slučajevima gdje nema povezanosti mogućih počinilaca sa organizovanim kriminalom. Teški napadi na novinare, uglavnom nezavisnih medija, nijesu - a nema ni naznaka da će biti - rješeni.
Savjet Evrope očekuje, kako navode, "efikasnu zaštitu novinara od nasilja i zastrašivanja, osiguravajući da se protitvretorističke mjere ne zloupotrebljavaju kako bi se neopravdano ograničila sloboda medija, te zaštitili javni mediji te kvalitetno i istraživačko novinarstvo".
Bojazan da bi se stanje moglo pogoršati nosi i novi Zakon o medijima koji može stvoriti ozbiljne probleme, ukoliko se samo nakaleme djelimični standardi SE i Evropskog suda u vezi ograničenja zaštite novinarskih izvora. Očekujemo da će eksperti tokom drugog čitanja predloga zakona imati u vidu da političke i društvene okolnosti na Zapadnom Balkanu nijesu dostigle stepen razvoja kada bi novinari bili obavezani da u nekim prilikama odaju izvore. To se može direktno dovesti u vezu sa zabrinutošću SE u posljednjem izvještaju u djelu moguće zloupotrebe protivterorističkih mjera (slučajevi nacionalne bezbjednosti).
Sama činjenica da SE ukazuje na političku smjenu direktorice RTCG, potvrđuje da slobode medija nema ni na javnom servisu – čija je prva obaveza izvještavanje u javnom intresu. Zato je poslednji istup ministra kulture ( i medija) kojim nam drži slovo o našim profesionalnim obavezama, dok Vlada čiji je on član aminuije i kumuje političkim čistkama u Javnom servisu - ironičan.
I ništa više od toga.
Da bi država pokazala da cijeni slobodu medija, treba da nam dozvoli da radimo naš posao, da mijenja zakone u tom pravcu umjesto da ih ostavlja nedorečene kako bi se njima manipulisalo. I da obezbjedi sankcije za odgovorne u pravosuđu i policiji, zbog čijeg lošeg ili neprofesionalnog rada nema pravednog i pravosnažnog kažnjavanja napadača na novinare.
Takođe, naša odgovornost za kreiranje javnog mnjenja ne smije se zaboraviti ni pravdati ovim stvarima, ni tehnološkim napretkom i portalima, od kojih su neki napravljeni za širenje netačnih infomacija.
"Države bi trebale pojačati svoje napore na razvijanju jasnog pravnog okvira koji bi se bavio odgovornostima internetskih posrednika u pogledu slobode izražavanja i kako bi osigurao da se sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava dosljedno integrira u nacionalne sudske i regulatorne sisteme", ukazuje SE u izvještaju ( https://www.coe.int/en/web/freedom-expression/-/freedom-of-expression-report-assesses-the-situation-in-2018)" – navodi se u saopštenju koje potpisuje generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović.