Arhiva

U znak sjećanja na dan formiranja Prve proleterske narodnooslobodilačke brigade, Organizacija boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941-1945. Kotor juče je u palati Bizanti priredila svečanu sjednicu. Minutom ćutanja odata je pošta poginulim i umrlim borcima NOR-a i svima koji su svoj život okončali u okupatorskim zatvorima i logorima. Pored Ljubenka Borovića koji je pozdravio prisutne ispred ove organizacije, govorio je predsjednik kotorske Organizacije boraca NOR-a i potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore Luka Stijepović. U svom uvodom referatu kazao je da ova organizacija ulaže velike napore radi očuvanja idejnih vrijednosti NOR-a. „Zahvaljujući nemalom broju poštovalaca i vjernih sljedbenika svojih predaka, nastavlja se borba za istinu o NOR-u Jugoslavije. Zato ovo vrijeme posvećujemo 22. decembru, danu kada je po odluci Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije i druga Tita formirana prva regularna jedinica NOR-a Jugoslavije- Prva proleterska brigada. Današnji trenutak posvećujemo borcima JNA koji su narodu donijeli slobodu, a sloboda je plaćena velikim žrtvama uglavnom mladića i djevojaka kojima je bio drag život, ali im je domovina Jugoslavija bila iznad svega", rekao je Stijepović.{gallery}borcistijepovic2014{/gallery}

O ulozi i značaju naroda i narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije napisano je, kaže, na stotine hiljada stranica, visoke ocjene o partizanima i narodnooslobodilačkoj vojsci dali su velike vojskovođe i političari Rusije, Amerike i Engleske, što je daleko značajnije i važnije od pojedinih zlonamjernih falsifikatora istorije koji bi htjeli da speru ljagu sa svojih predaka za izdaju naroda. „Prije 73 godine kada se Evropa našla u krvavom obračunu sa osovinom Berlin-Rim, u Rudom je formirana prva proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, sastavljena od boraca Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Brigada je formirana od djelova najboljih partizanskih jedinica koju su sačinjavali članovi Komunističke partije Jugoslavije i Saveza komunističke omladine Jugoslavije-radnici, seljaci i studenti koji su već imali veliko ratno iskustvo i čiji je cilj bio oslobođenje zemlje od okupatora. Odmah nakon formiranja brigade, proleteri su se suočili sa daleko nadmoćnijim neprijateljem, ali i nezapamćenom zimom, tako da su mnogi u čuvenom Igmanskom maršu platiili svojim životima. Na svom dugom borbenom putu, brigada je popunjavana ljudstvom iz raznih krajeva zemlje i već u januaru 1942. godine prerasla u prvu diviziju narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Sa drugim brigadama i jedinicama učestvovala je u svim značajnijim borbama: Užice, Kadinjača, Neretva čime je stvorena velika slobodna teritorija-jedina u poraženoj Evropi", pojasnio je Stijepović. On je istakao da su se u redovima brigade nalazili borci raznih narodnosti i vjeroispovjesti. „Brigada je bila primjer na djelu bratstva i jedinstva. Nikada niko nije pokušao i niti bi mogao odvojeno računati koliko je boraca tada poginulo. Zar bi se mogla odvojiti zajednička prolivena krv", upitao je Stijepović.
On je saopštio da se 22. decembar slavi kao dan Jugoslovenske narodne armije-armije koja je narasla sa 80 hiljada koliko je imala 1941. godine na 800 000 pripadnika. „Predstavljala je strah za fašističku vojsku koja je u Jugoslaviji imala 92 njemačke divizije, 20 brigada, 23 puka, kao 41 italijansku diviziju, kao i 16 fašističkih i bugarskih fašista. Dodajmo tome i izvjestan broj domaćih saradnika, četnika, ustaša i ostalih. Iako je neprijatelj bio nadmoćniji u ljudstvu i naoružanju, naša vojska je tokom svih operacija neprijatelju nanijela gubitke u ljudstvu: 470 000 poginulih i preko 500 000 ranjenih, a nanijeti su i značajni gubici u ratnoj tehnici", precizirao je Stijepović.
Doprinos Jugoslovenske vojske pobjedi nad fašizmom, čulo se juče, bio je orgoman, divio se cijeli svijet. Nažalost bilo je milion i 700 hiljada poginulih od čega 304 hiljade 948 pripadnika narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, a ranjeno je više od 420 000 boraca i starješina. U teškim ratnim danima cijela Evropa je bila pokorena, jedino su postojale slobodne teritoije u Jugoslaviji.
Stijepović je napomenuo da je, nakon oslobođenja zemlje, ta ista armija zajedno sa narodom obnovila zemlju, stvoren je sistem gdje su svi građani imalu slobodnu socijalnu sigurnost, mogućnosti besplatnog školovanja i liječenja, a danas toga nema. „Bili smo zemlja cijenjena u svijetu. Sve je to trajalo dok neprijateljima nije uspjelo da nas navodno ubijede da sve što je stvoreno u socijalizmu ništa ne valja i da oni znaju kako ćemo živjeti bolje. To njihovo pametovanje su zaista i dokazali prolijevanjem krvi među braćom i nedužnim građanima. Većina stanovništva danas živi bijedno, radnici su istjerani iz svojih fabrika, na ulicu. Dobra koja je radni narod stvarao sa mukom, porušena su ili pokradena, a sa njima gazduju u većini slučajeva lica sumnjive sadašnjosti i budućnosti. Jedina utjeha narodu, navodsno je što se u svim republikama živi jednako-nevoljno. Podsjetiću da se nije ratovalo za svoje mjesto i uži zavičaj. U toj borbi za slobodu i život u zajedničkoj državi, narod Boke dao je častan dio. Dao je Orjenski, partizanski primorski bataljon, Bokešku brigadu. Imamo pravo da se ponosimo i divimo borcima NOR-a i da se ponosimo borcima kao što su bili Savo Ilić, Mašo Brguljan, Nikole Đurković. Od napada moramo sačuvati simbole na vratima grada, jer nekim navodno rodoljubima smetaju. Nemaju pravo da ti navodno čuvari kulture skrnave istoriju NOR-a i da potcjenjuju preko 500 boraca koji su dali svoje živote za slobodu. Dalje ruke od istorijskih znamenja narodnoodlobodilačke borbe. Ne uvlačite narod u vaš avanture, svjet pamti, naročito NATO pamti razaranje Vijetnama, Irana, uništenje Sirije, Libije, a naročito razaranja po Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Ostavite nas da sami odlučimo kuda i sa kim treba da idemo. Siguran sam da ćemo izabrati pravi put, put popločan idejama slave prve proleterske brigade, put Tita, Koče i Peka", poručio je Stijepović.
Predsjednik Saveza organizacije boraca narodnooslobodilačkog rata Crne Gore Branislav Ljumović poželio je prisutnima više slobode, ravnopravnosti i boljeg životnog standarda. On je ovom prilikom pohvalio organizaciju ove proslave.
Predsjednik lokalne turističke organizacije Mirza Krcić izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da se zajedno baštine tekovine narodnooslobodilačke borbe. Krcić je napomenuo da je unuk djedova koji su bili učesnici Devete crnogorske narodoslobodilačke brigade na šta je, kako ke kazao, posebno ponosan. „Možemo se sada zamisliti šta nam se desilo sa tom državom, vidimo gdje smo sada, vidimo na šta nam liče vojske svih republika bivše Jugoslavije. Simbole grada ćemo braniti zajedno. Istoriju svakako nećemo sporiti, nemam ništa protiv da na vratima grad budu postavljeni venecijanski lavovi i ostali grbovi, ali svi oni mogu stajati isključivo pored simbola koje smo utkali 1947. godine u Kotoru", poručio je Krcić.
Govorio je i predsjednik opštinske organizacije boraca NOR-a Herceg Novog Mihajlo Kilibarda rekavši da smo „izgubili slobodu, otadžbinu, dostojanstvo, cvjetna polja, bogatstvo domovine, normalan život, sve ono što je sijalo, davalo nadu da ćemo živjeti kao ljudi". Socijalizam, kako je naveo, je budućnst svijeta.
Prigodnim recitacijama, program su upotpunili učenici Osnovne škole "Narodni heroj Savo Ilić" iz Dobrote Andrea Marić, Ruđe Marđonović i Maša Radovanović.