Arhiva

U organizaciji JU Kulturnog centra "Nikola Đurković'', Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i NVO "Udruženja za promociju sinologije Kotor'', tokom proteklih mjesec dana u u čitaonici Gradske biblioteke Kotor održavane su besplatne edukativno-kreativne radionice "Kineski kroz igru''.

Radionicu je osmislila predsjednica NVO "Udruženje za promociju sinologije Kotor'' dr Jelena Stjepčević, a vodila je uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.

"NVO Udruženje za promociju sinologije Kotor, čija sam predsjednica, ima za cilj promociju sinologije, tj. nauke o Kini, prije svega kineskog jezika i kulture i podsticanje prijateljske razmjene između Crne Gore i Kine, kao i Kotora i njegovih prijateljskih gradova u Kini. Dakle, naše djelatnosti su upravo organizovanje: okruglih stolova, radionica, izložbi, predavanja, diskusija iz oblasti sinologije jezika, kulture, tradicije, istorije, umjetnosti, književnosti, religije, politike, ekonomije, međunarodnih odnosa. Cilj je podsticanje saradnje između Crne Gore i Kine na poljima medicine, pomorstva i kulture i drugih djelatnosti koje doprinose unaprjeđenju prijateljske razmjene između Crne Gore i Kine", rekla je predsjednica NVO ,,Udruženje za promociju sinologije Kotor'' dr Jelena Stjepčević, gostujući u našem programu.

Koordinatorka opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju podsjeća da su 2012. godine Kotor i kineski Xi an uspostavili pobratimske odnose, a 2016. godine je započeta procedura bratimljenja i sa kineskim gradom Chengdu. "Svake godine delegacija djece izvođača iz Kine dolazi u Kotor radi učešća na Kotorskom festivalu pozorista za djecu. Tokom njihovih posjeta našem gradu uvijek smo nastojali da organizujemo neku vrstu druženja, odnosno interakcije djece iz Kotora i djece iz Kine. Imali su priliku da učestvuju u različitim aktivnostima koje su se pokazale kao uspješne, bez obzira na jezičku barijeru, a na jednoj od ranijih radionica otkrili smo veliku zainteresovanost djece iz Kotora za kinesko pismo i kaligrafiju", navela je Stjepčević.
Prva zamisao, kako navodi, bila je da se održi jedna edukativno-kreativna radionica u trajanju od sat i po, koja bi sadržala različite segmente. "Međutim, na prijedlog koleginica iz gradske biblioteke i čitaonice Kotor odlučili smo da organizujemo ciklus od četiri radionice po sat vremena sa razlicitim ciljevima, što se pokazalo kao dobar pristup", rekla je Stjepčević.
Na radionicama je bilo oko dvadesetak učesnika, uzrasta od pet i po do 11 godina. Djeci je, otkriva Stjepčević, najzanimljivije bilo kada se od njih tražilo da samostalno napišu određeni karakter na tabli, poštujući kvadratnu formu karaktera, strog raspored poteza i smjer povlačenja linija. "Gotovo svi su željeli to da pokušaju. Bila sam jako zadovoljna rezltatima ove vježbe. Nije nimalo lako ispoštovati sva ta pravila pisanja prvi put. Primijetila sam da ima jako talentovane i vješte djece koja ne samo što su ispoštovala pomenuta pravila i relativno ih brzo usvojila, već je sam karakter lijepo izgledao, što nije jednostavno kada se piše na tabli i to flomasterom, van kvadratnog okvira, odnosno van radnih listova za vježbu koje bi im obično ponudili", objasnila je Stjepčević, dodavši da ovo nije bio kurs jezika, već pokušaj da se djeci približi jedna oblast sa kojom se prvi put susrijeću.
"Tokom prve radionice obrađivano je grafičko predstavljanje kineskog jezika izborom jednostavnih karaktera i ideograma koji su povezani sa drevnim pismom. U okviru Igre znakovima ponuđene su razne aktivnosti otkrivanja pisanog jezika. Sa jedne strane od djeteta se tražloi da prepozna i oboji grafičke djelove znaka. Sa druge, djeci je skrenuta pažnja na postojeći odnos između elemenata u prirodi i postojećih znakova. Pored ovih aktivnosti, ukazano je i na odnos između drevnih znakova i savremenog pisma. Tokom druge radionice polaznici su učili brojeve na kineskom od jedan do deset i vježbe iz te oblasti. Polaznici radionice učestvovali su u likovnom konkursu na temu Festivala Dragon Boat odnosno Festivala zmajskih brodova. Tokom treće radionice polaznici su kopirali jednostavne kineske karaktere i učili izgovor. Predstavljeni su ključni kineski karakteri na kreativan način u formi animacije, kao i način na koji oni tvore nove karaktere i uloga koji imaju unutar složenijih karaktera", rekla je Stjepčević.
Osim pomenutog, djeca iz Kotora razumjela su kakav je bio razvoj kineskog pisma što je pomoglo da se lakše upamte oni ideogrami koji se najviše koriste, njihovo pisanje i izgovor.
"Vježbali su samostalno ispisivanje brojeva i sabiranje za koje je neophodno prepoznavanje kineskih karaktera od 1-10 kao i pokrete brojanja pomoću ruku koji se u Kini često koriste. Odrađena je vježba vizuelnog prepoznavanja karaktera, učenje prvih prostih kineskih karaktera prateći pravilan raspored poteza i poštujući kvadratnu formu karaktera. Razumjeli su i upotrebu četiri tona u govornom jeziku kroz vježbu učenja brojeva, koja je idealna za tu svrhu. Vježbali su ispisivanje djelova kineskih karaktera unutar kvadratne forme na kaligrafskom papiru", kazala je Stjepčević.
Najteže je bilo, dodaje, objasniti da kinesko pismo nije alfabetsko i da sadrži karaktere odnosno znakove.
"Prvo što su djeca pitala je kada ćemo učiti slova. Dakle, naš prvi zadatak bio je da ukažemo da karakter nije slovo, da postoje piktogrami (prosti karakteri) koji su prvi znakovi kineskog pisma, te da piktogrami predstavljaju pojednostavljenu stvarnost, zatim, da ideogrami simbolizuju neku ideju i da se sastoje od nekoliko prostih znakova, da postoje četiri tona pri izgovoru, raspred poteza kod pisanja i smjer povlačenja linija i slično", otkrila je Stjepčević.
Kineski se, prema njenim riječima, danas smatra važnim svjetskim jezikom zbog njegove povećane upotrebe u poslovnom svijetu.
"Ako neko želi da poboljša svoje opcije u poslovnom svijetu, svakako je korisno naučiti kineski kao drugi jezik. Učenje ovog jezika bio bi najbolji način da otvorite vrata mnogim poslovnim mogućnostima u svijetu. Sama činjenica da jedna petina ukupne svjetske populacije govori kineski, kao svoj maternji jezik, ukazuje na značaj izučavanja ovog jezika. Jedan od najvažnijih razloga za učenje kineskog kao drugog stranog jezika je ekonomske prirode. Primjetna je promjena u trendu učenja jezika u posljednjih nekoliko godina", navela je Stjepčević.
Za kineski se često govori kako predstavlja jedan jezik, iako regionalne varijacije između različitih dijalekata često svojim opsegom odgovaraju razlikama među posebnim romanskim jezicima. Računa se da jedna petina svjetskog stanovništva govori kineski jezik u jednoj od njegovih formi. Jedan od aspekata izgradnje kineske nacije početkom dvadesetog vijeka bilo je kreiranje nacionalnog jezika koji je zasnovan na govornom jeziku teritorije Pekinga.
Kineski jezik u svojoj standardnoj mandarinskoj formi predstavlja službeni jezik NR Kine. Kao standardni govor prihvaćen je mandarinski dijalekat naroda Han i standardizovani kineski karakteri. Može se reći da je kineski istovremeno i jezik koje se najviše koristi na svijetu, pa je kao takav jedan od zvaničnih radnih jezika u Ujedinjenim nacijama. Tokom istorije, kinesko pismo se mijenjalo i razvijalo. Smatra se, da je staro oko 3500 godina. Najstariji zapisi su: "proročanski zapisi na kostima životinja" iz vremena dinastije Shang i "zapisi na bronzanim predmetima".
"Kinesko pismo se smatra najduže korišćenim pisanim sistemom u kontinuitetu na svijetu. Dakle, kineski karakter odnosno znak je osnovna ortografska i semantička jedinica kineskog pisma. U okviru pomenutih radionica pokušali smo ukazati na način na koji su karakteri koji se danas koriste evoluirali tokom vremena i kako se stvaraju riječi u Kineskom jeziku. Ipak, ne možemo reći da je pismo piktografsko, jer su svega par stotina modernih karaktera piktografi. Najstariji rječnik je imao 50.000 karaktera. Danas će obrazovana osoba prepoznati oko 6.500 karaktera. Zbog nacina tvorbe kineskih riječi od dva ili više karaktera, slučaj je da poznavanje nekoliko hiljada karaktera može koristiti da se prepoznaju desetine hiljada, pa čak i stotine hiljada riječi", kazala je Stjepčević.
Počevši od pedesetih godina dvadesetog vijeka Kina je, podsjeća, reformisala kinesko pismo time što je pojednostavila većinu karaktera. Tako da se danas standardizovanim kineskim pismom smatra uprošćeno kinesko pismo, a na sjednici svekineskog narodnog kongresa 1958. godine usvojena je latinicna transkripcija 'pinyin' kao oruđe za izgovor i fonetiku kineskog pisma.
Kinesko pismo, kakao je rekla, u načelu sadrži tri glavne vrste karaktera, a to su: piktogrami-očigledne slike predmeta, koji su u kineskom pismu zastupljeni u manjem broju, ideogrami-karakteri asocijativnog slaganja, kojih takodje ima u manjem broju i fonestsko-semantičke složenice, kojih ima najviše.