Arhiva

Opštinska javna ustanova „Muzeji" Kotor i Hrvatsko građansko društvo Crne Gore povodom Svjetskog dana knjige sinoć su u Galeriji solidarnosti priredili autorsko veče književnice Dragane Kršenković Brković.

Razgovor sa književnicom vodio je književni kritičar Vlatko Simunović, a moderatorka programa bila je profesorka Marina Dulović.

Promociji je prisustvovao generalni konzul Republike Hrvatske u Crnoj Gori Marjan Klasić.

"Autorka pripada onom krugu savremenih crnogorskih pisaca koji nisu u dnevnoj i marketinškoj žiži tekućeg književnog života, ali čije književno djelo pripada onom što je danas najbolje u crnogorskoj literaturi" – zapisao je književnik i književni kritičar Borislav Jovanović.

Dulović je kazala da djela Dragane Kršenković Brković imaju domet književne dostojnosti, tematske koherentnosti i recentne iskazanosti, odnosno forme znakovite savremenim i idućim literarnim tokovima.
Prema njenim riječima, knjige spisateljice Dragane Kršenković Brković karakteriše estetska upornost u traženju savršene uzvišenosti ljepote življenja, stvarnih i mogućih ljudskih ljepota.{gallery}1a1a1akrsenkovic{/gallery}

"Djela Dragane Kršenković Brković su vitalna, puna nadstvarne slikovitosti" - istakao je u jednom svom tekstu književni kritičar Vlatko Simunović.

Kako navodi, knjiga priča "Gospodarska palata", prva je u nizu od četiri knjige pripovjedne proze, objavljene 2004. godine.

Prema autorkinim riječima, njene pripovjetke su nastajale čitav niz godina i predstavljaju različite priče smještene u različitim vremenima. Ona ističe da sve te priče povezuje jedan motiv – nasilje.

"Priče su smještene od daleke prošlosti do polovine 20. vijeka. Svaka ima u sebi osnovni motiv nasilja. Još jedan motiv je takođe ugrađen u svaku od tih priča, a to je priča o ljubavi. Sve te priče prate različite oblike u kojima se i nasilje i ljubav javlja.
Knjiga je nastala kao moje lično pripitivanje svega onoga što se dešavalo tokom devedesetih godina, pokušaj razumijevanja čuda koje se desilo i pokušaj da razumijem šta je u osnovi tih priča.
Drugi oblik nastaje iz odnosa, navika, običaja itd. Treći oblik jeste oblik nečeg što je državno nasilje, do posljednjeg nasilja, a to je nasilje smrti. Moje priče idu od porodičnog nukleusa do egzistencijalnog" - objašnjava Kršenković Brković.

Ona ističe da motiv nasilja u njenim pričama ima različite oblike – od porodičnog nasilja do, kako navodi, treće priče koja govori o ljubavi osoba različitih kultura, vjera i miljea.

"To je priča o neprihvatanju, o tome kako i na koji način se mi odupiremo takvim trenucima. Glavna junakinja bira smrt kao odgovor na porodično nasilje. Birajući ovakve teme, motive, vremenska određenja, došla sam do zaključka da je potpuno svejedno u kom sam se trenutku zadržala, da li je to duboka prošlost, srednji vrijek, ili je to danas. Mijenjaju se političke i društvene okolnosti, običaji, nešto što je spoljno, ali ne mijenja se suština" – kaže autorka.

Ona ističe da se o nasilju govori na drugačiji način.

"Ovo je na potpuno drugom tragu, dubljem, onom koji ide po matrici dešavanja, onog što je naš život i okolnosti svih nas bez obzira na kontinent, trenutak, društveno-ekonomske okolnosti koje se tiču čovjeka. Mislim da postoje određeni sadržaji koji na nas utiču. Međutim, postoji i nešto dublje, što struji oko vas, a nevidljivo je golim okom. Ja duboko vjerujem da naša stvarnost nije samo ono što vidimo golim okom, nego da to treba osluškivati.
Te priče jesu moje priče, ali mislim da lako stupaju u kontakt sa drugima. Bit umjetničkih djela jeste upravo u tome - da vas nešto dotakne, prožme i ostavi trag u vama. One postaju bogatstvo koje vam je neko prenio" – objašnjava autorka.

Ona ističe da je u svom stvaralaštvu interesuje pokušaj da shvati smisao trajanja čovjeka.

"Počela sam da radim i pišem u jednom trenutku koji je za našu generaciju poseban. Svi smo obilježeni svim tim dešavanjima devedesetih godina, burnim prelomom iz jedne države u drugu, iz jedan u drugi ideološki okvir, suviše surovim i nevjerovatnim sukobom koji se razvio. Jedna od osnovnih karika i poruka čitavog tog dešavanja jeste mitološka nit. Mitološko predstavlja jednu duboko zapleteno tkivo, koje mi iz generacije u generaciju upijamo i prenosimo. Insistiranje na tom naslijeđu koje je vaše, u stvari postaje poluga drugačijih dešavanja. To je igra nečim što je jako duboko. Upijajući u toj sredini taj kompletan milje, upijamo i svo to svoje naslijeđe. Jedna stvar je poštovati i nositi to u sebi, druga stvar je kada se pređe granica i javno priča o tome. O najdubljim stvarima se ne priča, već se ona negdje u tišini nose. Svojim djelom sam pokušala da proniknem i osvjetlim tu našu mitsku potrebu da pričamo priče, te da vjerujemo u mitsko određenje naše stvarnosti" – navodi autorka.

U okviru autorske večeri, predstavnica HGD Danijela Vulović uručila je povelje i svih 165 brojeva Hrvatskog glasnika: direktoru OJU "Muzeji" Kotor Dušanu Medinu, direktorici Državnog arhiva Crne Gore – Istorijskog arhiva u Kotoru Snežani Pejović, te predstavnicima Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, Pomorska biblioteke, Biblioteke i čitaonice Tivat.