Arhiva

Magistrica arhiologije Vilma Kovačević, govoreći nedavno u crkvi Svetog Pavla na naučnom skupu „Zaštita kulturne baštine Kotora od zemljotresa do danas", kazala je da je ova prirodna katastrofa, koja je zadesila Kotor prije 40 godina, sa druge strane, za struku kojom se bavi, stvorila mogućnosti za razrješenje nekih nedoumica i saznanja o kojim se samo moglo sanjati.

"Zemljotres je napravio veliku štetu, srušio, razorio, otvorila se zemlja...Ali, to je za nas arheologe bile prilika da nešto vidimo, odnosno da kroz sanaciju toga svega što se dogodilo, dođemo do nekih rezultata, rezrješenja nedoumica i novih saznanja. Tih dana prilikom radova na katedrali pitanje svih pitanja, ne decenijskih već vjekovnih, bilo je traženje "Rotonde". U djelu Konstantina Porfirogenita, njegovom velikom opusu "De administrando Imperio", piše da u Kotoru postoji hram koji je okrugao", kazala je Kovačević.

Kovačević je podsjetila da je Konstantin Porfirogenit živio u 10. vijeku, a o ovoj, jednoj od najvećih enigmi i otkrića poslije zemljotresa, pisao je po kazivanju.

Rotonda je otkrivena kada se pristupilo istraživanju Sv. Tripuna od strane arh. Jovice Martinovića. Prvobitna crkva je pronađena i datirana u 809. godinu. U osnovi nije bila okrugla, već je u kvadratu upisan grčki krst, a iznad centralnog dijela je bila okrugla kupola koja je vjerovatno zavela Porfirogenita da o tome tako piše.

Kovačević je navela i ostale primjere arheoloških nalaza koji su na svjetlo dana izašli prilikom radova nakon zemljotresa, kao što su oni vezani za crkave Svetog Mihajla i Svete Ane, ili za Mariju Koleđatu, gdje su nađeni temelji ranohrišćanske bazilike, sa ostatkom krstionice iz 6. vijeka.

"Tako da kada je riječ o sakralnim objektima, skoro kod svakog su pronađene starije faze gradnje, što jasno govori o kontinuitetu i slojevitosti dijela grada u zidinama", kazala je Kovačević.