Arhiva

Opština Kotor, Opštinska javna ustanova "Muzeji" Kotor i Javna ustanova Kulturni centar "Nikola Ðurković" danas organizuju cjelodnevni program povodom četrdeset godina od zemljotresa (1979.-2019. godina).

U crkvi Svetog Pavla prisutne su pozdravili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i Boško Mačić koji je bio gradonačelnik Kotora u periodu od 1974. do 1981. godine.

Skupu su prisustvovali: sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO pri Ministarstvu kulture Crne Gore Milica Nikolić, predsjednica SO Kotor Dragica Perović, potpredsjednik Opštine Kotor Milivoj Samardžić, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović i konzul Republike Hrvatske u Crnoj Gori Marjan Klasić.

"Svaki grad u svom životu ima datume i događaje koji ga određuju i od kojih se vrijeme mjeri prije i poslije tog događaja. U novijoj istoriji Kotora, sasvim sigurno razorni zemljotres 1979. godine predstavlja vododjelnicu, trenutak o kom se govorilo prije i poslije, o životu prije tog jutra i nakon tog jutra. Tog dana vjerujem da su svi ljudi koji su živjeli u Kotoru, u dubini svog bića shvatili svoju nemoć pred prirodom. Onog trenutka kada su brda zadrhtala i kada se prirodna nepogoda obrušila svom silinom na grad, tog trenutka svaki čovjek mora postati svjestan toga koliko je mali u odnosu na prirodu i ono što nas okružuje. Ipak, vjerujem da u tim trenucima postanemo i svjesni koliko veliki možemo biti – veliki u obnovi, u zajedništvu i u pregnuću da se ubuduće, ako ne mogu spriječiti takvi događaji, barem njihove poslijedice saniraju"- ističe Jokić.{gallery}1a1a1aobiljezavanjez{/gallery}

On navodi da je obaveza svih nas da na ovaj datum svake godine podsjetimo sebe na to gdje živimo i sa kakvim se sve potencijalno opasnostima susrećemo.

"Voditi grad sasvim sigurno predstavlja jedno od najodgovornijih poslova na svijetu. A biti stanovnik Kotora tog jutra sigurno je bilo traumatično u najmanju ruku. Ono što mi je nemali broj puta kroz glavu prošlo za vrijeme mog mandata jeste kako je bilo probuditi se tog jutra i biti na čelu grada. Sasvim sigurno je da se svaka osoba, koju je tog jutra probudio zemljotres, osjećala prestrašeno, prestravljeno i zabrinuto za sopstveni život i svoje najbliže. Siguran sam da je ipak tog jutra od svih ljudi koje je zemljotres probudio, gospodinu Mačiću bilo najteže. Jer pored brige za sebe i svoje najbliže, tog jutra je imao brigu za sve Kotorane i za cijeli Kotor" – zaključuje Jokić.

Mačić ističe da je neophodno da se mlade generacije, na neki način, prisjećaju ovog značajnog datuma. Ne da bi, kako navodi, žalili već da bi izvukli pouku iz tih događaja.

On je podsjetio da se nalazimo na trusnom području, te da je teško predvidjeti šta se može desiti.

"Zemljotres je jedna prirodna sila koju ne mogu ljudi da predvide, ali je nas nekoliko puta zadesila i to na način što se posebno Kotor rušio i ponovo obnavljao. Smatram da svaki sledeći zemljotres neće donijeti ovako tešku situaciju kakvu smo mi imali, jer su to bile građevine od trošnog materijala, davno građene. Zato su kulturno-istorijski spomenici najviše stradali" – navodi Mačić.

On je objasnio koje su bile "pogodnosti" u katastrofi koja je zadesila Kotor.

"Pogodno je bilo to što je bila nedjelja - neradni dan, što je značilo manje žrtava. Noć uoči zemljotresa bila je matursko veče u hotelu Fjord gdje se okupio cvijet mladosti iz Kotora, njihovi roditelji, prijatelji, gosti. Bila je puna sala koja se nalazila blizu bazena koji je najviše stradao. Da je zemljotres bio samo par sati prije toga, zamislite šta bi se sve desilo" – objašnjava Mačić.
On ističe da su sve službe blagovremeno reagovale, te da nije bilo panike.
"Ljudi su izlazili bez ikakve panike, pomagali jedni drugima. Časne sestre su znale gdje su bolesni i stari" - priča Mačić, koji je ujedno bio i prvi predsjednik Republičkog fonda za obnovu stradalog područja.

Moderatorka programa bila je Biserka Milić.

Podsjetimo, organizuju cjelodnevnog programa povodom četrdeset godina od zemljotresa su pomogli: Bokeljska mornarica, Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore - PJ Kotor, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Državni arhiv Crne Gore - Istorijski arhiv Kotor, JU Crnogorska kinoteka, RTCG, Matica crnogorska - ogranak Kotor, Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje "Vida Matjan" Kotor, Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora i JU Muzeji i galerije Budve.