Arhiva

Kotor ne može razvijati održivu turističku ponudu bez izgradnje hotela i pripadajuće infrastrukture, ocijenio je turizmolog Ivo Županović.

Po njegovim riječima postoji kolizicija u sagledavanju koncepcije turističkog proizvoda Kotora kada su u pitanju ključni strateški dokumenti na makro nivou.

Master plan-Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020.godine i Nacrt prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore, navodi dalje Županović, Kotor prepoznaju kao destinaciju malih i butik hotela i u domenu tržišne ponude kao destinaciju kulturnog turizma.

Nacrt prostornog plana obalnog područja prepoznaje Kotor i kao destinaciju kruzing turizma.

Na pitanje što smatra neophodnim za dalji turistički razvoj grada, Županović podsjeća da je on definisan Master planom-Strategijom razvoja turizma Crne Gore do 2020.godine u okviru klastera Boka Kotorska.

“U praksi, iako lično smatram da je to najefikasniji vid organizacije turističkog proizvoda Crne Gore, klasterska organizaciona struktura nikada nije zaživjela, te u tom kontekstu ni turistički klaster Boka Kotorska.

S druge, strane postoji kolizija kada je u pitanju ono što definiše Master plan-Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020.godine i Nacrt prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore u odredjenim djelovima kada je u pitanju tretman turističkog proizvoda Kotora.

Stoga, uvažavajući prethodno navedene fakte, da bi iole mogli ozbiljnije pričati o strateškim pravcima razvoja turističkog proizvoda Kotora, mislim da je neophodno da se koncipira oficijelna strategija razvoja turizma u Kotoru sa akcionim planom i mjerama, koje bi bile promptno monitorisane i implementirane”, kaže Županović.

Županovića smo pitali i o koncepciji turističkog proizvoda Kotora u budućnosti.

“U odgovoru na prethodno pitanje naglasio sam da postoji kolizicija u sagledavanju koncepcije turističkog proizvoda Kotora kada su u pitanju ključni strateški dokumenti na makro nivou, odnosno Master plan-Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020.godine i Nacrt prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore.

Naime, oba dokumenta Kotor prepoznaju kao destinaciju malih i butik hotela, i u domenu tržišne ponude kao destinaciju kulturnog turizma.Nacrt prostornog plan obalnog područja prepoznaje Kotor i kao destinaciju kruzing turizma.

Moje mišljenje je da u kontekstu ekonomske, tržišne održivosti, Kotor ima znatno veće potencijale.

Prvo, nebrojeno puta sam ponovio, u kontekstu relaksacije užeg urbanog jezgra, potrebna je bolja konekcija kruzing turizma i kulturnog turizma, u smislu obilaska bedema, ali i ne samo bedema, već kompletnog kulturno-istorijskog i religioznog fundusa koji se nalazi u Kotoru.

U tom kontekstu je potrebna jasna destinacijska politika i sinergija svih na destinaciji.

Navedena sinergija, kao što sam i ranije navodio, neminovno rezultira stvaranjem niza formalnih i neformalnih klastera, marketing mreža i alijansi na nivou destinacije.

Dalje, mislim da bi razvojem modela prvenstveno difuznih hotela, Kotor značajno produžio period boravka gostiju kada su u pitanju kulturne i zabavne manifestacije, pa čak i neke sportske manifestacije nacionalnog nivoa.

Dalje, često zaboravljamo da je integrisani turistički proizvod derivat tri komponente: prirodnih i društvenih resursa, saobraćajne pristupačnosti i receptivnih faktora. Konkretno, mišljenja sam da Kotor posjeduje izvanredne prirodne preduslove za razvoj kongresnog i poslovnog turizma sa jedne strane, ali i sportskog turizma.

Medjutim, Kotor ne posjeduje adekvatne receptivne potencijale za razvoj kongresnog turizma, što je za mene prosto neshvatljivo”, kazao je Županović.

U operativnom smislu, kako bi to izgledalo?

“Navešću primjer Opatije, u smislu da jedan u geografskom smislu mali grad, je apsolutno iskoristio svoje tržišne kapacitete, ne runirajući ambijent ili sociološku održivost destinacije.

Naime, u navedenom gradu se godišnje održi preko 500 poslovnih skupova seminara, kongresa, treninga.U ukupnoj strukturi poslovnih skupova kongresi učestvuju sa skoro 50%.

Ali, pored niza malih i butik hotela, Opatija ima hotel Ambasador kao kičmu razvoja kongresnog turizma, koji ima kongresu dvoranu za 525 učesnika, ali koja svojom multifukcionalnošću može da primi i do 1000 sudionika, ali i šest manjih dvorana.

Mišljenja sam da nešto slično, možda u nekom manjem obimu, Kotor treba da ima na mjestu nekadašnjeg hotela Fjord.

Takodje sam mišljenja da zbog klimatskih faktora Kotor može da bude respektabilna destinacija sportskog turizma. Pored gore navedenog razvoja smještajnih kapaciteta, neophodan je i razvoj sportske infrastrukture za organizaciju medjunarodnih događjaja, jer ukoliko nemamo događaje tog tipa, sportska takmičenja se svode na nivo nacionalnog, što limitira turistički razvoj Kotora u ovom smislu.

Tu prvenstveno mislim na završetak radova na zimskom bazenu, koji je kičma razvoja kotorskog sporta decenijama unatrag, ali je veoma bitna i u sociološkom i društvenom smislu.

Mislim da je nedovoljna ili nikako iskorištena reputabilnost naših sportista kada je u pitanju brendiranje turističke destinacije, u smislu brendiranja Kotora kao destinacije evropskih šampiona i slično”, rekao je Županović.