Arhiva

Ljekari kažu da je prevencija raka kože prvenstveno zasnovana na zdravstvenoj kulturi koja se naročito odnosi na izbjegavanje višesatnog izlaganja jakom suncu i nekorišćenje solarijuma.

Prema riječima onkološkinje prim. dr Nade Cicmil Sarić, među pacijentima kojima se u Klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore postavi dijagnoza pigmentiranog tumora - melanoma veliki je broj onih sa Crnogorskog primorja, a posebno iz Kotora.

"Nažalost, dešava se da određeni broj svih pacijenata koje primimo već na prvom konzilijumu za kožu ima uočene metastaze što odmah znači i veoma lošu prognozu" – kaže dr Cicmil Sarić za Radio Kotor.

Ona podsjeća da je posebno problematično djecu izlagati suncu u najvrelijem dijelu dana.

"Na našim plažama možemo vidjeti čak i bebe ili djecu koja su tek prohodala, a nekontrolisano se izlažu jakom suncu, praktično bez kostima ili šeširića. Ozonske rupe koje su nastale ljudskim nedjelom su jako opasne, ali mi očigledno slušamo , a pritom ne čujemo savjete stručnjaka. U slučaju i da čujemo, ne primjenjujemo savjete već razmišljamo na onaj kod nas prilično uobičajen način pa kažemo – ma neće valjda mene, a to su zaista pogrešni i jako opasni zaključci" – upozorava dr Cicmil Sarić.

Jedna od zabluda koja je među našom populacijom česta je ona koja se odnosi na savjet "da pigmentovane djelove kože ne treba dirati".
"Naši ljudi misle da to znači hirurški ne dirati, ali nije tako. Ne dirati znači – ne grebati, ne iritirati, ne češati, ne izlagati suncu, ne mazati...To, dakle, ne znači da specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije i dermatolog na najstručniji mogući način neće dijagnostifikovati i zbrinuti odnosno izliječiti pacijenta već upravo suprotno. Adekvatna hirurška intervencija rješava uspješno 95 odsto svih melanoma, koji predstavlja toliko ozbiljan tumor koji je nakon dječjih leukoza na drugom mjestu prema broju osoba koje od ove bolesti umru u populaciji do 35 godine života. Značaj foto-protekcije je toliko jak da je vrlo teško sve to riječima i objasniti" – kaže dr Cicmil Sarić.
Govoreći o solarijumu, doktorka kaže – nikako.
"Prosto, na objašnjavanje neću da trošim riječi. Solarijum – ni pod razno i tu je tačka, nema tri tačke" – izričita je doktorka Cicmil Sarić.
Korišćenje različitih preparata kojima se tretiraju promjene na koži nije dobro bez konsultacije sa ljekarom.
"Ako primjenom različitih kontrolisanih ili nekontrolisanih kozmetičkih preparata dođemo do situacije da nas nešto što je pigmentirano počne svrbjeti, iritirati, počne rasti ili gnojiti odnosno da se počne mijenjati – očigledno je da smo pretjerali i uradili nešto što se ne smije. Dakle, nikako ne treba nanositi kozmetičke preparate na promjenama koje sadrže pigment, ukoliko prije toga nismo bili kod dermatologa i dermatolog nam nije preoporučio eventualni stručni tretman ako je on uopšte indikovan ili zatražili savjet specijaliste za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju. I mi koji se ovim poslom bavimo dugi niz godina takođe tražimo savjet. Ja sam nedavno tražila savjet od koleginice specijaliste vezano za dilemu da li se radi o virusnoj bradavici ili ne i može li se tretirati odnosno riješiti primjenom tečnog azota. Dakle, i mi tražimo savjet i pomoć kolega i to je sasvim prirodno. Kod nas je široko rasprostranjen manir da je svako doktor za sebe, da ljudi imaju kućne apoteke i da smataraju kako im ljekari nisu potrebni. Apelujem – ne reagujte bez savjeta ljekata, jer adekvatna stručna intervencija na vrijeme, znatno utiče na ishod kada je bilo koji zdravstveni problem u pitanju" – poručuje dr Cicmil Sarić.
Najzastupljenija vrsta karcinoma kod oboljelih žena u Crnoj Gori je rak dojke, a potom rak grlića materice, dok je kod muškaraca najčešći kancer prostate, a na drugom mjestu je rak debelog crijeva. Kako nam je kazala doktorka, bilježi se i enorman porast oboljelih od karcionoma pluća kod oba pola.
Kako su nedavno prenijeli mediji, godišnje u Crnoj Gori 1.300 osoba umre od posljedica kancera, dok se registruje oko 3000 novooboljelih od malignih neoplazmi.
Sa druge strane, svakako treba reći da ohrabruje podatak Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz septembra 2016. godine da je smrtnost kao najvažniji parameter vitalne statistike od posljedica malignih bolesti u našoj zemlji smanjena za jedanaest odsto.
"To je dobrim dijelom, kada su u pitanju preventibilne maligne bolesti, uslovljeno nacionalnim skrining programima koji već donose rezultate" – ističe dr Cicmil Sarić.
U preventibilne maligne bolesti spadaju: rak dojke, grlića materice, debelog crijeva i malim dijelom karcinom pluća.
Podsjetimo, doktorka je proteklog vikenda u kotorskom Domu zdravlja zajedno sa kolegama specijalistima ginekologije, održala predavanje o raku dojke i grlića materice, a nakon toga obavljala preglede na koje su se odazvale brojne zainteresovane žene.
Radionicu su organizovali Dom zdravlja Kotor i Udruženje zaposlenih žena Crne Gore "Žena danas".
Razgovor koji je na teme prevencije i liječenja kancera, mogućnosti našeg zdravstvenog sistema na ovom polju te značaju psihološke podrške oboljelima i njihovim porodicama sa doktorkom Cicmil Sarić vodila Jelena Kljajević poslušajte sjutra (utorak 9.april) od 10 sati putem naših frekvencija 95, 3 ili 99 megaherca.