Arhiva

Činjenica je da na mentalno zdravlje pojedinca ali i uopšte jedne populacije utiče ukupna društveno-socijalna situacija. Nestabilnosti na ovim poljima čine da se svi osjećamo nesigurnijima i zabrinutijima.

Mentalno zdravlje je, po jednoj od definicija, stanje pogodnosti u kojem pojedinac može da razvije svoje potencijale i pored svakodnevnih životnih stresova i da bude radno funkcionalan te uspostavi emocionalne odnose sa drugim osobama na dobrobit zajednici u kojoj živi.

„U stresogenom vremenu je mentalno zdravlje teško očuvati, ali zato postoje mehanizmi uz pomoć kojih je to itekako moguće"– kazala je gostujući u našoj emisiji „032" načelnica Psihosocijalne službe u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti Olivera Marković.

Mentalna higijena je, ističe Marković, veoma važna.

„Od ranog uzrasta se time treba baviti. To je kao što učimo djecu da ruke peru radi očuvanja opšteg zdravlja, na primjer. Tako je djecu važno upoznati što je bitno kada je u pitanju očuvanje mentalnog zdravlja, razgovarati sa roditeljima, učiteljima, sa vršnjacima. Upućivati ih na načine prepoznavanja osjećanja – kada su ljuti, srećni, tužni...Emocija šalje neku informaciju i to treba naučiti i prepoznati. Mališane treba naučiti na koji način se bijes kanališe. Prevencija je jako važna, a učenjem vodimo računa o mentalnoj higijeni" – kaže Marković koja je specijalista medicinske psihologije i psihoterapeut.

Mentalno zdravlje nije konstanta.
„Postoje razni stresogeni faktori. Dakle, nešto se u jednom trenutku dogodi što utiče na naše mentalno zdravlje. Možda je predispozicija, možda neki stres koji nas je jednostavno preplavio, zavisi od niza faktora...Uvijek prvo posmatramo draž odnosno nešto što može biti spoljašnji traumatski događaj, zatim ono unutrašnje, a to je zapravo biološko – genetski faktor i reakciju pojedinca na to. Evo primjera...U životu se, nažalost, dešava da se ljudi suočavaju sa smrću bliske osobe. Normalno je da su tužni, da ne žele jedan period da se druže, da izgube na kilaži, ne spavaju... I to je prirodno, ali ako to potraje duže, ako je reakcija ekstremna...onda već postoji problem o kome treba razgovarati" – kaže Marković.

Dugotrajni problemi sa apetitom, spavanjem, koncentracijom, socijalna izolacija, povlačenje, strah od ljudi – simptomi su koji ukazuju na probleme sa mentalnim zdravljem.
„Jako je bitno simptome prepoznati na vrijeme. Kao što na semaforu imamo zeleno, žuto koje trepće i crveno svijetlo. Metaforički rečeno, prepoznati žuto i regovati te tako ne dozvoliti da se dogodi crveno je jako važno. Takođe, veoma je važan odnos otvorenosti i povjerenja između pacijenta i članova njegove porodice sa stručnim licima jer se onda otvaraju putevi za dalje" – kaže  Marković.

Značajan je i način na koji provodimo slobodno vrijeme, ističe ona.
„Zavisi od senzibiliteta kako ćemo ovo vrijeme provesti, ali je fizička aktivnost u svakom slučaju preporuka. Istraživanja pokazuju da su osobe koje se redovno bave fizičkom aktivnošću pozitivnije i manje sklone konfliktima. Neko voli putovanja, neko šetnje...U svakom slučaju – samo ako smo zadovoljni i ispunjeni – dobri smo i kao roditelji, supružnici, prijatelji...Pola sata za sebe dnevno sigurno imamo i to je važna preporuka za sve" – poručuje Marković.

Reprizu emisije „032" u okviru koje je sa Oliverom Marković razgovarala Jelena Kljajević možete poslušati večeras (srijeda 3. april) od 20 sati i 30 minuta.