Arhiva

Predavanje dr sc. Vesne Čučić pod nazivom "Cenzure i tema žena u XVI st. u Dubrovniku" održano je sinoć u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.

Ogranizatori su bili Ogranak Matice hrvatske u Boki Kotorskoj i OJU „Muzeji" – Kotor.

Prisutne je ispred OJU,, Muzeji" pozdravila Marina Dulović, a zatim se ispred Ogranka Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj obratila Marija Mihaliček.

,,U organizaciji našeg ogranka u prošloj godini realizovali smo šest kulturnih događaja u Kotoru, Tivtu i Donjoj Lastvi.

Matica Hrvatske u Boki Kotorskoj u svojoj misiji očuvanja kulture, tradicije, baštine Hrvata, promoviše univerzalne kulturne vrijednosti sa institucijama kulture na zajedničkom putu.

Upravo naša gošća dr sc.Vesna Čučić je zaslužna za mnoge puteve kulturne saradnje između Kotora u kome je rođena i Dubrovnika u kome je odrasla i u kome živi. Kulturnom ambijentu Kotora tokom dugog niza godina Vesna doprinosi sarađujući sa Gradskom bibliotekom, Pomorskim muzejom, Istorijskim arhivom i predavajući izdanja MH i Istorijskog instituta od kojih bih istakla ,,Dubrovački misal" i ,,Opis zaljeva i grada Kotora", Ivana Bonace"- naglasila je Mihaliček.{gallery}1a1a1apredavanjevesnac{/gallery}

Dr sc. Vesna Čučić istakla je da ,,Cenzuru i temu žene u Dubrovniku u 16. vijeku " prvenstveno posmatra iz ugla istorije knjige.
,,Istorija knjige je poznata kao važna, ali vrlo mlada disciplina, nešto mlađa od istorije umjetnosti. Po mišljenju jednog od najznačajnijih istoričara knjige u svijetu Roberta Darnatona, istorija knjige se može zvati i ,,društvena i kulturna istorija komunikacije kroz štampu". Drugim riječima, bilo bi poželjno i potrebno analizirati stvaranje svake knjige i njen put kroz društvo, to jeste napisati njenu biografiju. Put knjige kreće od autora do izdavača, preko štampara, prevoznika knjižara do čitaoca. Čitalac stvara krug, knjiga nastavlja živjeti i komunicirati između čitaoca i autora. Ono što zanima istoriju knjige je svaka faza kroz koju knjiga prolazi i sveukupan proces u vremenu i prostoru i u odnosu prema ekonomiji, društvu, politici i kulturi. Cenzura je dio tog procesa kroz koji knjiga prolazi" - kazala je Čučić i pojasnila da je priča smještena u "zlatno doba" Dubrovnika i da su akteri dvije žene i jedan muškarac.
,,Troje stvarnih renesansnih aktera su izuzetno zanimljivi i ponaosob i u tom trio-zajedništvu. Vrlo su kreativni, načitani, obrazovani, pravi renesansni muškarac i žene. Ovo o čemu govorim prva je pojava u Dubrovniku da se žena stavlja u prvi plan, da se raspravlja o ulozi žene, da žena preuzima pero u ruke i piše o ženi i da se zauzima za nju, da sudjeluje u filozofskim raspravama i da im sve to velikodušno omogućava jedan muškarac, plemić, štaviše državnik. To je i primjer da je Dubrovnik bio uključen u evropske tokove i aktuelnosti. Ali, tu imamo i eklatantni primjer cenzure u Dubrovačkoj Republici, što je posebno zanimljivo upravo sa gledišta istorije knjige", istakla je Čučić u uvodnom dijelu predavanja.
Podsjetimo, Vesna Čučić je rođena u Kotoru. U Dubrovniku je završila Gimnaziju i Srednju muzičku školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je engleski jezik i književnost, francuski jezik i bibliotekarstvo. Magistrirala je na postdiplomskom studiju humanističkih i društvenih znanosti - Kulturna povijest istočne jadranske obale na Sveučilišnom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku Sveučilišta u Zagrebu. Na Sveučilištu u Zadru doktorirala je s temom "Prve tiskare i dubrovačko društvo (1783.-1868.)".
Više godina bila je zaposlena u Dubrovačkim knjižnicama (Narodna i Znanstvena knjižnica) i u Državnom arhivu u Dubrovniku. Od 2001. godine bila je na mjestu upravnice Dubrovačkih knjižnica, a do odlaska u penziju 2018. U više navrata dobijala je međudržavne stipendije u Francuskoj (Državni arhiv u Parizu i Nacionalna knjižnica u Parizu). Objavljuje stručne i naučne radove u domaćim i stranim časopisima i knjige. Učestvuje na naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu. Obavljala je funkciju predsjednice Matice hrvatske u Dubrovniku. U dva mandata obavljala je funkciju člana Glavnog odbora Matice hrvatske u Zagrebu. Trenutno obavlja funkciju člana Predsjedništva Ogranka MH u Dubrovniku. U saradnji s Bibliotekom i čitaonicom u Kotoru, Knjižarom Karver u Podgorici, dok je bila na čelu Dubrovačkih knjižnica i član predsjedništva MH u Dubrovniku, realizovala je projekat Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige, koji je 2011. godine finansirala Evropska Unija u sklopu predpristupnih fondova.