Arhiva

Malo je poznato da u Risnu postoji fabrika zanatskog piva.

Vlasnici i zaposleni su Krsto Ćuković i Vladimir Pokrajac, a njihova "Fabrika Craft Brewery" posluje već neko vrijeme.

Kako su kazali za Radio Kotor, započeli su sa proizvodnjom ovog alkoholnog pića nakon brojnih putovanja tokom kojih su isprobavali razne vrste piva.

,,Puno smo čitali na ovu temu i došli na ideju da pokušamo napraviti pivo kod kuće, najprije za ličnu upotrebu. Par godina smo isprobavali razne varijante ovog pića. Mnoge od njih su nam se veoma dopale i onda smo željeli da to i komercijalizujemo", pojasnili su nam Ćuković i Pokrajac.

{gallery}1a1a1apivorisan{/gallery}

Kako navode, proces proizvodnje piva ima nekoliko faza.
"Sve počinje tako što se ječmeni slad samelje kako bi bio spreman za ukomljavanje, zatim ide u toplu vodu gdje se ukomljava i tako odstoji određeno vrijeme. Poslije se cijedi i presipa u burad gdje se ta komina kuva. U toj fazi se dodaje hmelj, komina se hladi i presipa u burad za fermetaciju gdje odstoji određeno vrijeme, nakon čega sijedi flaširanje. Par dana nakon flaširanja pivo je spremno za degustaciju", ističe Vladimir.
Pokrajac dodaje da je najteži dio nabaviti materijal za proizvodnju, jer se u Crnoj Gori ranije niko nije bavio proizvodnjom piva kod kuće, pa stoga nisu postojale ni dostupne sirovine na tržištu. Najljepši dio ovog procesa, kaže, je kuvanje, a najdosadniji-flaširanje.
,,Jedan radni dan kada je kuvanje u pitanju traje osam sati, a pivo u buradima stoji dvadesetak dana. Nakon toga slijedi flaširanje. U flašama treba da odleži otprilike još sedam dana i tek tada je spremno za konzumiranje. Osnovna razlika između industrijskog i zanatskog piva je u procesu proizvodnje. Zanatska se dobijaju na onaj stari način, uz jednostavnu opremu. Uglavnom zanatsko pivo se bazira na Ail pivima koja je lakše napraviti i kontrolisati, pa stoga dobijamo i više različitih ukusa i više eksperimentišemo", otkriva nam Ćuković.
Pokrajac ističe da su najčešća industrijska piva ,,Lageri", te da se razlikuju po temperaturi na kojoj se dobijaju i po vrenju na kojoj kvasac "radi".
"Ail-ova ima više vrsta. Razlikuju se u jačini alkohola, samim tim i po ukusu, jer su dosta zahmeljenija. Ail pivo se pije kao vino i veoma rijetko se dopadne ljudima nakon prvog probanja. Ukus se stvara tek nakon što se pije sedam do deset dana. Tek onda počnu da se prepoznaju stilovi, jer svako Ail pivo ima svoj stil koji poznavaoci ovog pića već nakon prvog gutljaja prepoznaju. Proces proizvodnje Ail piva je znatno skuplja varijanta od industrijskog. Ono se ne pije u velikim količinama, jer dva do tri piva su sasvim dovoljna zbog jačine alkohola. Mi proizvodimo pet vrsta piva i to: Summer Ale-ljetnje lagano pivo, blago zahmeljeno i blage gorčine sa 4% akohola, dosta je osvježavajuće, Stout-crno pivo sa čokoladnom aromom i blagim ukusom kafe, zatim, Indian Pale Ale-koje je najbolje proglašeno pivo u Crnoj Gori, dosta jake gorčine i jako je zahmeljen, American Pale Ale-pravljen samo sa jednom vrstom hmelja i Red Ale koji je nekog keksastog ukusa i boje ćilibara", kazao je Pokrajac.
Oprema u ,,Fabrici Craft Brewery" je uglavnom ručno rađena, a vlasnici ističu da im je YouTube bio od velike pomoći, te da se puno savjeta o amaterskoj proizvodnji piva može naći upravo na internetu.
"Naša prva oprema bila je za proizvodnju od dvadeset litara. Koristili smo burad za točeno pivo i tu opremu koristili smo četiri godine. Iz godine u godinu smo unaprjeđivali opremu i imamo namjeru da uskoro pređemo na poluprofesionalnu, budući da naša proizvodnja već prevazilazi amatersku opremu. Sva oprema je ručno pravljena ili prepravljana tako da nismo kupovali onu specijalizovanu", dodaje Ćuković.
Do recepata za proizvodnju piva dvojica vlasnika ,,Fabrike Craft Brewery" došli su sami, a mjesečno proizvode 800 litara. Namjera im je i da uskoro prošire kapacitete pivare.