Arhiva

Naučni savjetnik Instituta za biologiju mora (IBM) Univerziteta Crne Gore, dr Aleksandar Joksimović, ukazao je na značaj unosa tačnih podataka o izlovu od strane crnogorskih ribara, jer će se u skladu sa tim određivati i buduće kvote kada budemo dio Evropske unije (EU).

Na pitanje da li se ribari boje ulaska u EU, budući da to sobom nosi i određene ograničenja, posebno za malo obalno ribarstvo koje u Mediteranu i Crnom moru „nosi" 85 % izlova, dr Joksimović, delegat Crne Gore u Briselu u pregovorima za pristup Evropskoj uniji za oblast ribarstva, smatra da bi se eventualno prikazivanje netačnih podataka moglo „obiti o glavu" cijeloj, i tako nevelikoj, ribarskoj industriji.

„Kapaciteti malog obalnog ribolova, čamci, barke sa i bez motora, koriste male mreže, parangale, udice, a love se izuzetno važne i vrijedne vste riba kao što su pagar, zubatac, jastozi, sipe... Sve to mi želimo da povećamo. Trenutno ima preko 150 dozvola za ovu vrstu ribolova, ali valja reći i da, kada se pregovori jednom zatvore, više se ova cifra neće moći povećavati. Zato prije mi moramo povećati i BRT i kvote. Kvota je ono što vam EU administracija odredi da možete loviti, a za to su bitni tačni istorijski podaci u određenom vremenskom periodu, recimo za 10 godina", kazao je Joksimović, gostujući u emisiji "Razgvoori nedjeljom" Radio Kotora.

Zato, ako su ribari, plašeći se poreza i dažbina, prikazivali manje podatke, biće u problemu, jer će i buduće kvote EU biti usklađene sa tim podacima, pa će i izlov biti ograničen.

Stoga se nastoji dodatno pojasninti značaj unosa istinitih podataka.

Joksimović dodaje da uzgoj u kavezima i marikultura nisu predmet ugovora.

„EU interesuju posebno „šer (djeljivi) stokovi" ribe koja visoko migrira, kao šti su srdela i inćun. Mi lovimo 1 % od toga i zato tražimo i razumijevanje adminstracije u Briselu, jer mi nismo krivi za aktuelno loše stanje koje je uzrokovao prelov nekih drugih zemalja. Gospođica Slavica Simović i ja imali smo veliku borbu u Rimu u novembru gdje smo se izborili da kvota zamišljena za Crnu Goru na 50 tona male plave ribe u toku jedne godine, bude povećana na 2,5 hiljade tona. Prevedite to u eure i vidjećete kolika je to ekonomska dobit", kazao je Joksimović.

On ističe saradnju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja sa Institutom, jer je to svojevrsna spona između admisnitrarcije i ribara.

„Prosjek starosti ribarske flote Crne Gore je 50 godina i više. Ribarstvo je opasan i težak posao, a Ministarstvo već decenijama unazad pomaže ribare da ono što kupe mogu refundirati u visini 50 % , naravno uz odgovarajuću proceduru", kazao je Joksimović, najavivši i sređivanje stvari u oblasti ribarskih luka, mjesta prvog iskrcaja i svega što nedostaje na našoj obali.

Ističe i značaj fondova Evropske unije, posebno IPA, kao i FAO Adriamed, pomoću kojeg se skoro 20 godina ide u dobrom pravcu.

„Timski rad ribara, Instituta i ministarstava može dati prave rezultate", poručuje Joksimović.

On je pozvao stanovništvo na veću konzumaciju ribe, budući da Crna Gora po stanovniku godišnje troši od tri do pet kg ribe, a Španija 60.

„Koliko je sardina recimo zdrava, podatak da je to jedina riba koja sve one nezasićene „Omega tri" masne kiseline čuva u svim ćelijama svoga tijela, za razliku od ostalih, koje to skladište u jetri i ostalim unutrašnjim organima, ali koje bacamo. Dakle, jedimo sardine i bićemo vjerovatno zdravi", poručio je Joksimović.

On se osvrnuo i na Međunarodnu konferencija Zaštita biodiverziteta Jadrana – AdriBioPro2019 od 7. do 11. aprila u Kotoru, u organizaciji Instituta za biologiju mora, Univerzitet Crne Gore.

"Konferencija će okupiti oko 150 učesnika iz regiona i šire iz Španije, Grčke, Njemačke, Italije... Obezbjediće aktuelne naučne, kao i podatke o donošenju odluka i kreiranju politika o nizu pitanja o Jadranu, morskoj biologiji i relevantnim naučnim diciplinama. Naglasak će biti na tome kako najsavremenija istraživanja zaštite biodiverziteta Jadranskog mora, konzervacije obalnih i područja mora i održivo korišćenje morskih resursa mogu doprinijeti procesu donošenja odluka i kreiranju javnih politika. Poseban fokus biće na razvoju mogućnosti koje morske biotehnologije mogu da pruže za očuvanje Jadrana", kazao je Joksimović.

Kada je riječ o donaciji Vlade Norveške, izgradnji akvarijuma, radovi uveliko teku, pa se najesen očekuje da budu završeni.

„Izgradnjom akvarijuma, kao i realizacijom stranih donacija, postiže se i da Institut bude prepoznat u inostranstvu. Svemu tome svjedoče i brojni naučnici koji su prošli kroz njega od osnivanja 1961. Zato treba istaći da je uloga nauke da pruži naučnu preporuku, a ne da donosi odluke. Onima koji odlučuju nauka omogućava da lakše donose odluke, a mi već skoro 60 godina istrajavamo u tom cilju - u održivom razvoju našeg društva. Akvarijum će biti od značaja i za turističku ponudu Crne Gore, o čemu smo razgovarali i sa predstavnicima Ministarstva kulture i Turističke organizacije Kotora", kazao je Joksimović, dodavši da će gostima sa kruzera, kao i ostalim, svakako biti interesantno da iskoriste mogućnost posjete jednom akvarijumu.

On je posebno ukazao na uspješan projekat IBM-a koji je doveo do značajne revitalizacije palasture u Boki i apelovao da se ove školjke ne vade, prije svega jer su nejestive, a svakako ih je ljepše gledati u prirodnom staništu, nego kao suvenire u vitrinama.