Arhiva

Povodom obilježavanju 8. marta, Opština Kotor, Centar za žensko i mirovno obrazovanje "Anima" i Centar za ženska prava organizovali su program obilježavanja ovog značajnog datuma.

U okviru programa povodom stotinu godina od prvog obilježavanja osmog marta sinoć je održana tribina pod nazivom "Stotinu 8. martova – (Dis)kontinuiteti borbe", u multimedijalnoj sali Kulturnog centra.

Govorili su: Ivana Pantelić, istoričarka (Beograd), Mirjana Kučer, pravnica (Split), Ervina Dabižinović, psihološkinja (Herceg Novi). Riječi je bilo o kontinuitetima i diskonitetima borbe žena za svoja prava i samom istorijatu 8.marta na prostorima bivše Jugosavije, načinu na koji se ranije ovaj praznik prosavljao, kako se obilježava danas zatim se govorilo o navećim izazovima koji stoje ispred svih feminističkih organitacija.

Istoričarka Ivana Panteilć osvrnula se na sam istorijat 8. marta u Srbiji kada se 1914. godine desilo prvo okupjanje koje je organizovala ženska sekcija srpske socijaldemokratske partije.{gallery}1a1a1a1a1AANIMAOSMIM19MART{/gallery}

,, Socijademokratkinje su od 1910. godine izdavale list koji se zvao ,,Jednakost" i one 1914. godine u prvom februarskom broju u nekoliko članaka govore o 8.martu , konkretno govore o obiježavanju ovog praznika u Beogradu. Jedan tekst nosi naslov ,,U susret ženskom danu" . One su potpuno usklađene s socijaldemokratkinjama u Evropi. Autorka tog teksta naglašava da žene moraju da izađu i da se bore za svoja prava, da kažu o svom lošem ekonomskom položaju. One su se sastale i posale poruku da žene treba svake godine da se skupljaju i ukazuju na njihov položaj u državi kao što to njihove kolege radnici rade za 1. maj", kazala je Pantelić.

Pravnica Mirjana Kučer govorila je o istorijatu 8.marta u Damaciji.

,, Prošle godine smo u Splitu obilježavali stotu godišnjicu od osnivanja ženskog pokreta. Ženska narodna zadruga osnovana je 1918. godine, te žene su bile pro jugoslovenski orjentisane i pomagale su borcima. U našem istraživanju ženskog aktivizma u Splitu i Dalmaciji nismo naišli na puno podataka ali smo doši do zakjučka da smo mi kao žene bez obzira iz kojeg sloja društva bile ustvari dozvolile to raslojavanje, zaboravljanje tog ženskog građanskog pokreta. Ženska narodna zadruga se zalagala za obrazovanje žena, organizovali su kurseve stranih jezika i šivenja, obezbjeđivali bespatne preglede, kurseve opismenjavanja i slično a od 1226.- 1929. godine splićanke su bile dio Jugoslovenskog ženskog pokreta i bile su ismijane u toj maloj sredini", dodala je Kučer.

Psihološkinja Ervina Dabižinović kazala je nešto više o istorijatu Dana žena u Crnoj Gori.

,, Za mene je bilo iznenađenje kada sam došla do podatka da je 1919. godine u Kotoru proslavjen 8.mart. Jako malo podataka imamo o tom događaju, znam samo da je 300 žena izašlo na ulicu, da su socijaistkinje i socijaldemokratkinje bile najbučnije ali i da su pozvale i radnjičke i socijalne drugove da im se pridruže. Ono što je zanimjivo je da je i u Kotoru 23. februar 1919.godine prosavjen kao ženski dan. Slavio se takođe i 1. maj jer u tom periodu socijalisti jačaju, otvaraju se produzeća i pojavjuje se radnička kasa. Najači korijen političke aktivnosti žena se osjeća kod socijaldemokrata. Socijaldemokratkinje Kotora i Boke kotorske bile su ogranak tog pokreta koji je imao sjedište u Damaciji, one su bile najbučnije i dolazimo do zaključka da je socijademokratska partija djelovala osnivački jer je prva imala forum žena" , kazala je izmešu ostaog Dabižinović.

Moderatorka ove tribine bila je filozofkinja Paula Petričević.

Nakon završene tribine u crkvi Svetog Pavla otvorena je izložba fotografija o Animinim uličnim performansima pod nazivom "Ulicama uzvodno".
.