Arhiva

„Osnovni cilj organizovanja Karnevala bio je da tradiciju zadržimo, da je obnovimo poslije nekog vremena, unaprijedimo, ali nikako da je mijenjamo. Poštovali smo tradiciju, nismo htjeli da je izmijenimo, jer bi samim tim izmijenili život Kotorana" – kazao je gostujući u emisiji „Razgovori nedjeljom" Slobodan Vičević, jedan od organizatora karnevalskih svečanosti minulih decenija.

Dugogodišnji turistički radnik, organizator karnevala i maskenbala govorio je o tradiciji karnevalskih fešti u Kotoru.

On je istakao da je Kotor bio grad tradicije, te grad starih sjećanja. Prema njegovim riječima. Karneval se održavao posljednje nedjelje prije Uskršnjeg posta.

„Tako smo i mi sa puno entuzijazma, te puno ljubavi prilazili svemu tome. U Starom gradu na Škaljarskoj pjaci jedna stara grupa majstora pod vođstvom pokojnog Tilija Panjaka se svake godine tridesetak dana prije karnevala, okupljala i u tajnosti pravila karneval. Oni su se usput i zabavljali. To je bilo društvo Kotorana koji su znali kako i na koji način treba organizovati Karneval. Marenda, piće, šale i pjesma – bili su sastavni dio programa izrade karnevala. Rađale su se ideje i stvarao materijal koji će se objaviti u Karampani. Svi ljudi koji su bili logistika održavanja tog Karnevala, donosili su informacije, saznanja i ćakule koje su se uredno zapisivale i koje su na dan Karnevala našle mjesto u tradicionalnom našem karnevalskom listu Karampana.

Sakupljali smo se, razgovarali i stvarali ideju o tome što će te godine biti interesantno, te šta treba na neki način karikaturno prikazati čime bi se grad nasmijao i opomenuo na ono što je bilo i šta ga čeka u skorijoj budućnosti" – priča Vičević.

On je kazao da su postojale: logistička grupa koja se, između ostalog, bavila listom „Karampana" i organizacijom suđenja i operativna grupa koja se bavila, fizičkim oblikovanjem karnevala.

„U to doba bilo je teško sve to raditi. Nije bilo ni tehnologije, ni tehnike, ni materijala kao danas. Sve se radilo ručno i zato su bili potrebni dobri majstori da izvedu sve ono što smo mi osmislili. U periodu izrade karnevala, koji je trajao tridesetak do četrdesetak dana, svako veče smo imali male fešte. Bio je običaj da svako od onih koji bi došao u radionicu gdje se radio karneval, ukoliko nije iz djela operativne ekipe koja je tu radila, donese ili bocu pića ili nešto za marendu" – objašnjava Vičević.

On je istakao da se u to vrijeme jedino u Kotoru održavao Karneval.

„Maskenbali nisu mogli da se održe ni u Budvi ni u Herceg Novom. Vidjevši kakve su to fešte u Kotoru koje se održavaju, imali su želju i u Budvi i u Herceg Novom da se takve manifestaciju održavaju. Oni su u dogovoru sa kotorskim karnevalskim grupama, odnosno sa organizatorima kotorskog karnevala, dobijali mogućnost da prevožejem kotorskih maski u Budvu i u Herceg Novi, u tim mjestima organizuju maskenbale" – kaže Vičević.

Podsjetimo, karnevali su obilježili Kotor kroz vjekove. U nekim istraživanjima pominje se da je održavanje kotorskog karnevala 5 vjekova stara tradicija.
Reprizu emisije „Razgovori nedjeljom" možete poslušati sjutra od 19 sati i 30 minuta.