Arhiva

Problem pomorskog obrazovanja u Crnoj Gori danas predstavlja pretjerano veliki broj učenika i studenata koji se upisuju u škole i na fakultete iz ove oblasti, ocjenio je za Radio Kotor stručni saradnik Fakulteta za pomorstvo (FZP) u Kotoru kap. Mario Pliastro. Gostujući u emisiji „Život je more" on je ukazao i na problem kvalitetnog odvijanja nastave, „koja se zasad može održati na potrebnom nivou zahvaljujući savremenoj opremi – brodskim simulatorima". „Bojim se da ćemo ovako zatvoriti vrata za dobar dio mladih pomorskih stručnjaka. Iako svjetsko tržište trenutno još uvijek ima potrebu za velikim brojem pomoraca, njihov broj će se uskoro morati prolagoditi. Mora se gledati unaprijed jer ako hoćemo kvalitet moramo povesti računa i o kvantitetu. Na ovoliki broj studenata se ne može efikasno odraditi ni naš dio posla", naveo je Pilastro, dodavši da slične probleme imaju i drugi fakulteti. U svijetlu ove priče ukazuje i na mogućnost da se pomorska zvanja danas stiču i na privatnim fakultetima, kao i dodatnom obukom na srednjoškolskom nivou.

Kap. Pilastro predaje na FZP u Kotoru (tadašnjoj Višoj pomorskoj) od 1976. godine, kombinujući ovaj posao sa plovidbom na bivšoj pomorskoj kompaniji Jugooceanija i radom u Srednjoj pomorskoj. Danas je i predsjednik Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore sa sjedištem u Kotoru. Na FZP nedavno dobio zahvalnicu za višegodišnju saradnju, predaje stručne pomorske predmete o astronomskoj navigaciji, krcanju i prevozu tereta, manevrisanju brodom i sigurnosti na moru. Kaže da je pomorstvo uspijevao da kombinuje sa radom predavača zahvaljujući ljubavi prema struci i obostranom interesu. „Od broda se nisam nikada definitivno odvajao sve do penzije. Danas je FZP opremljen kao i svaki savremeni fakultet sa brojnim simulatorima za navigaciju, strojarstvo... Sarađuje sa splitskim i norveškim fakutetom, a ima i obuku za „off-šor" kompanije, „di-pi", navodi Pilastro. Za astronomsku navigaciju smatra da će se kao predmet u izvornom obliku još dugo predavati, bez obzira na savremenu opremu kojom danas raspolažu brodovi. „Ni IMO ni STCW nisu isključili astronomsku navigaciju i ona će još dugo ostati kao obaveza u obuci za buduće pomorce posebno zbog mogućnosti da nešto zataji. Pomorci i dalje gledaju ka zvijezdama", rekao je Pilastro.

Na pitanje o kvalitetu pomorskog kadra koji sve više dolazi iz unutašnjosti odgovara da razlike nema od onog iz primorja. „Još dok sam plovio na Jugooceaniji posadu su činili i ljudi iz unutrašnjosti. Bili su to vrsni pomorci, bilo da su iz Pljevalja, Nikšića, Podgorice... Ne vidim da je neko u prednosti ako živi na moru, jer volja i upornost dovode do rezultata. Naravno, mi bliže moru ga možda samo malo bolje osjećamo", kazao je Pilastro.

Za ugašenu pomorsku kompaniju Jugooceania, na čijim je brodovima i sam ostavio dobar di života, kaže da je tužna priča koju bi u razgovoru najradije preskočio. „Odrasli smo na toj kompaniji i doškolavali se na samom brodu. Teško je zaboraviti taj period i pobjeći od istine da Jugooceanije nema. Očigledno je bilo lako sve upropastiti i uništiti. Zgrada Jugooceanije ostala je tužni spomenik jednog vremena. Da danas postoji ova kompanija znatna većina pomoraca bi plovila na njenim brodovima. Bio je to drugačji način života i pomorstva. Danas je najvažniji novac", kazao je Pilastro. Za nove pomorske kompanije Crnogorsku i Barsku plovidbu kaže da im treba da se uhodaju.

U osvrtu na vrijeme plovdbe ističe da je svaka zemlja na svoj način lijepa ali i da mu je Brazil prirastao srcu. „Sve se promijenilo od prije desetak godina kada je došlo do napada na trgovinski centar u Njujorku. Od tada su uvedene sigunosne mjere i uskraćena mogućnsot da se uz plovidbu uživa i nešto vidi. Odjednom smo bili tretirani kao sumnjivi, pa kada sam se odlučio da podvučem crtu bio je i to jedan od glavnih razloga. Počeo sam da mrzim ono što sam najviše volio i odlučio se za penziju. Svakako, brod, luke i ulice nekih gradova i dalje nedostaju", kazo je Pliastro.

Kao jedan od najvećih problema sa kojim se susreću mladi pomorci danas navodi želju za brzom zaradom i ulazak u kriminal posebno u vidu šverca narkotika. „Pomorci poneka ulaze u veliki rizik da to što rade plate kako neki to već plaćaju. To je nešto što je novina u posljednjih 10-ak godina, iako je uopšteno šverc bio prisutan i kada sam ja plovio na linijama posebno od Južne Amerike ka Sjevernoj Evropi i Mediteranu. Tada me plašilo da neko od posade ne uđe posao koji bi stvorio konsekvence i za mene kao zapovjednika", rekao je Pilastro. Po njegovim riječima nevjerovatno je da danas i dalje postoje problemi sa piratima, posebno uz obale Somalije i Zapadne Afrike „I pored činjenice da se zbog mjera predostrožnosti brodovi manje napadaju, sigurno je da niko na početku 21. vijeka nema mira u tim područjima bez obzira imali bezbjeđenje ili ne", kazao je Pilastro.

Naš sagovornik se osvrnuo i na sve veći broj kruzera koji dolaze u Boku i Kotor. „Divno je vidjeti ovoliki broj brodova u zalivu. To je nešto nesvakidašnje. Međutim, ono na što ukazujemo je potreba da se poradi na sigurnosti same plovidbe. Ne bi valjlo da se nešto u ovom zalivu desi jer bi posljedice bile dalekosežne. Pitanje je kako bi se to sve odrazilo na pomorski i podmorski svijet", zaključio je Pilastro.

Uskoro, tačnije 19. decembra u 10 sati, Udruženje pomorskih kapetana, koje broji 147 članova, u kafeu Nautika će proslaviti svoj Dan i zaštitnika Svetog Nikolu. Pilastro posebno ističe zalaganje kolega Janka Milutina i Ladislava Vukovića zahvaljujući kojim kapetani uspijevaju da ukažu na brojne probleme pomoraca. „Uporni smo i istrajni u zahtjevima kada su u pitanju propisi koji se moraju ispoštovati da bi naš pomorac opstao na tržištu", kaže Pilastro. Nedavno su predstavnici Uduženja pomorskih kapetana boravili u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva gdje su ukazali i na obaveze koje Crna Gora mora ispuniti po Međunarodnoj konvenciji o radu i zapošljavanju pomraca MLC. „Potrebno je da nam se stručnost malo više vrednuje i da nas čuju malo bolje a ne samo kada dođe do crvenog svijetla. Spremni smo na saradnju i na stručne usluge i savjete i na tom planu funkcionišmo. Apel Ministarstvu je da se više uvažava glas naše struke", zaključio je Pilastro.