Arhiva

U prostorijama kotorske Gimnazije nedavno je organizovana radionica pod nazivom "Razbijanje predrasuda" (LGBT populacija i transrodnost). Tim povodom prenosimo saopštenje koje nam je proslijeđeno iz Gimnazije Kotor.

"Svako vrijeme nosi svoje breme izreka je koja povremeno pronađe svoju svrhu i potkrade se i dan danas u svakodnevnim razgovorima. Istina, vremena se mijenjaju, život otvara vrata ka novim mogućnostima, putuje dalje u beskraj dok ostavlja prošlost kao trag koji ostaje zapisan samo među koricama starih knjiga. Ali, da li smo mi, ljudi, spremni da nastavimo dalje? Da li smo spremni da prihvatamo novine koje naviru iza svakog ćoška, da prihvatamo različitosti u svakom aspektu života, da rušimo predrasude koje nas guše, i da pružamo ruku podrške onima koji su spremni da pomjeraju granice. Jedan od najboljih načina za upoznavanje mladih sa onim što se događa u našoj okolini, svakako je organizovanje radionica iz raznih oblasti. U prijatnoj atmosferi školske čitaonice, 21. februara u Gimnaziji Kotor održana je radionica, organizovana od strane profesorice Lidije Begović. Nadahnuti govornik je bio Jovan Džoli Ulićević, izvršni direktor NVO Spektra i Koordinator programa za zaštitu i promociju ljudskih prava trans osoba u NVO Queer Montenegro. Radionicu je omogućio i Centar za građansko obrazovanje Crne Gore, čiji predstavnik je bila Željka Ćetković. Radionica je bila koncentrisana u pravcu pojmova LGBT populacije i transrodnosti u Crnoj Gori. Kako bi se svako od prisutnih slušalaca osjećao slobodnim da tokom razgovora učestvuje u diskusiji, radionica je započela igrom koja važnost pridaje identitetu i karakteru, ali i navodi učesnike da se zapitaju šta polna opredjeljenost znači za njih, i zašto sebe smatraju muškarcem, odnosno ženom. Na zahtjev da zapišemo na papirić osobine ili pojam koji opisuju i oblikuju našu ličnost, svi smo zastali na tren, kao da smo pomislili: ,,Ko sam ja ustvari?''

{gallery}1a1a1aradionica2502{/gallery}

Nakon što se svako od nas predstavio kroz kratke crte identiteta izabravši takođe osobinu od koje bi se najprije oprostio, Jovan je bio posljednji i zatvorio je krug. Pored svoje porodice i aktivizma, kojim se bavi i kroz koji ispoljava svoju bitku s predrasudama, Jovan je kao najvažniji spektar svoj života naveo i transrodnost. Jovan, transrodna osoba, je, objasnivši pojam transrodnosti, istakao da o transrodnim osobama treba znati da je njihov rodni identitet drugačiji od pola pripisanog pri rođenju. "Fizički pol je jedno, a rodni identitet je ono kako se osjećamo – kao muškarac, žena, oboje, nijedno ili nešto treće'', objasnio nam je Jovan. S velikom znatiželjom, koja je bila vidna kroz naša pitanja, željeli smo da čujemo kroz šta je sve prošao, željeli smo da čujemo njegovu stranu priče. Pored svega što je ispričao, a što se odnosilo na period života kada je shvatio da je njegov rodni identitet drugačiji, ono što nas je najviše dotaklo je pakao kroz koji je prolazio, razni oblici nasilja s kojima se nosio, borbe koje je vodio u sebi, i najviše nas je podstakla njegova hrabrost i umna snaga kojom je porušio svaki zid. Njegova priča nikoga nije ostavila ravnodušnim, a njegov ključni motiv je bio da ukaže na ravnopravnost svih osoba, bez obzira na njihovu seksualnu opredjeljenost. Vidna je njegova sreća za kojom je tragao dugi niz godina, ponos koji osjeća za sve što je učinio, i zahvalnost što je pronašao svoj mir. Istakao je da je on jedan od glavnih organizatora LGBT parada ponosa, koje on smatra protestima, čiji cilj nije da probude nemire i burne reakcije građana, već da jednostavno pripadnici LGBT populacije budu prihvaćeni od ljudi, i jednaki pred zakonom. Svjestan je da postoji mnogo ljudi koji, u strahu šta će drugi reći, ili od srama koji bi osjećali zbog popreko upućenih pogleda, koji jasno daju do znanja da ovdje za njih nema mjesta, nemaju hrabrosti da pokažu svoje pravo ja, da se izbore za sebe. Upravo zato Jovan ove proteste smatra pravim načinom da svi ljudi slobodno šetaju ulicom, a polaže veliku nadu da će to biti ostvarivo i mimo protesta. Jovan je pomno saslušao svakog od nas, i detaljno odgovorio na sva pitanja. Na samom kraju radionice svaki od učesnika imao je priliku da istakne sopstveni utisak i lijepim riječima zahvali Jovanu na hrabrosti i povjerenju da svoje životno iskustvo podijeli s nama. Nakon sat i trideset minuta veoma zanimljive, ali i poučne radionice, zahvalili smo se Jovanu, i bogatiji za još jedno iskustvo, otišli svojim putem. Radionice ovog tipa imaju za cilj da podstaknu demokratizaciju društva, da istaknu ljepotu različitosti, jačanje vrlina, samopouzdanja i da navedu ljude da razvijaju kritičko mišljenje i toleranciju" – navodi se u saopštenju koje nam je proslijeđeno iz Gimnazije Kotor.