Arhiva

Na svjetskom pomorskom tržištu kriza i dalje traje, a pored slabih vozarina karakteriše je i velika ponuda pomoraca, a mala brodova, pa bi država trebalo da povede više računa o ukrcaju kadeta i stane iza projekta kojem bi to bio prioritetan zadatak, ocijenio je za Radio Kotor pomorski kapetan Boro Lučić iz Herceg Novog.

"Situacija u svjetskom pomorstvu, a koja se preslikava i na nas, zaista nije dobra ni obećavajuća, jer kriza traje. U takvim okolnostima problem je što i dalje imamo veliki broj mladih ljudi, kadeta, koji izlaze iz srednjih škola i sa fakulteta, bilo privatnih ili državnih, za koje je teško naći zaposlenje. Problem postoji i za one koji su završili prije par godina. Naime, zbog velikog broja dostupnih kadeta iz više drugih zemalja, kriterijumi za ukrcaj postaju sve strožiji tako da, kada pređu neku starosnu granicu, od nekih 25-26 godina, malo koja kompanija više uopšte želi i da ih zaposli", kazao je Lučić.

On je više puta pozivao nadležne da stanu iza projekta ukrcaja kadeta.

"Ako želimo da budemo pomorska zemlja, u okolnostima kada nemamo ni svojih luka ni brodogradilišta, kada kompanije jedva preživljavaju, onda da bar radimo na onome što imamo, a to su mladi ljudi koji žele da budu pomorci i da sačuvamo tu našu tradiciju. Da bi se ona sačuvala trebamo imati sistem koji će im obezbijediti da uče i da, kada završe škole, budu spremni barem teoretski. Nakon toga država treba da im pomogne i da kroz razne stimulacije ili eventualnu saradnju sa brodarima, pronađe bar prvi ukrcaj. Takvih primjera ima bezbroj u svijetu", kazao je Lučić.

Ovako, nastavlja dalje, zakoni ostaju isti, ne mijenjaju se, a greške su sve evidentnije u mnogim sferama.

"Ne izrađuje se ni Strategija pomorstva, a ne zna se ni kada će biti eksterna inspekcija po STCW konvenciji, koja je trebalo da se održi poodavno. Dakle, u situaciji kada je u globalnim razmjerama popriličan broj kompanija propao, a one koje rade mogu da biraju pomorce odakle žele, kada ne možemo da obezbijedimo bolje zapošljavanje ili ukrcaj kadeta početnika na svoje prve brodove, naša nadležna ministarstva bi mogla da rade na sebi, na svojim zakonima, propisima i ostalom što je od značaja da bi pomorci uopšte mogli da rade i plove", kazao je Lučić.

Smatra da pomorci nisu upućeni u ono što Ministarstvo saobraćaja i pomorstva radi.

"Nisu upućeni ni u to koliko smo napredovali, ali je očigledno da ni naša pomorska javnost nije zainteresovana niti upoznata sa tim kakve nas sve dileme i stvari čekaju u ovoj i narednoj godini. Definitivno, jedna od najvažnijih stvari je IMSAS inspekcija (Audit za zemlje članice Međunarodne pomorske organizacije -IMO). Inspekciju će sprovesti IMO i trebalo bi da obuhvati sve činioce pomorske industrije u Crnoj Gori, od luka, agenata za ukrcaj, lučkih kapetanija, ministarstava, škola, trening centara, pa i samih pomoraca i njihovih udruženja. Međutim i nažalost, ako nadležno ministarstvo nešto radi na pripremi za tu inspekciju, onda to radi u strogoj tišini, daleko od očiju javnosti. Ako znamo da je jedna od glavnih stvari koja se tiče te inspekcije - izrada Strategije razvoja pomorstva, onda to nije nešto što treba da se radi tajno, već treba da se uključe svi. Izgleda da se samo nastavlja praksa gašenja manjih požara, umjesto da idemo naprijed i regulišemo naše pomorstvo", kazao je Lučić.

Takođe se, kako navodi, naveliko priča i o izmjenama i dopunama postojeće Konvencije o obuci pomoraca (STCW).

"Ne vidim da bilo ko od naših udruženja, kompanija, ministarstva, pokreće uopšte temu o tome da li je nešto bitno da se mijenja, dali je nešto bitno za naše pomorce. Mada smo manja zemlja sa relativno malim brojem pomoraca, ipak bi trebalo da se čuje naš glas u IMO-u i da kažemo ono što nas zanima. Takođe, pomorstvo u Crnoj Gori je opterećeno i drugim stvarima, tako da zaista mislim da je došlo vrijeme da se počne ozbiljnije raditi da se nadležno Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, organizacije pomoraca, sindikat pomoraca, aktivnije pozabave, ne samo da kažem dnevnim temama, već onim koje će usmjeriti naše pomorstvo u budućem periodu", kazao je kap. Lučić.

Iz bogate pomorske karijere Bora Lučića, rođenog 1973. godine u Čačku, koji je 1991. godine Srednju pomorsku školu završio u Dubrovniku, a zatim se kao kadet ukrcao na brod „Admiral Zmajević" kotorske Jugooceanije, ističemo njegov doprinos uspostavljanju diplomatskih odnosa pacifičke ostrvske zemlja Kiribati sa Crnom Gorom prije par godina.

Završio je Masters studije na Univerzitetu Midllesex u Londonu, a prije toga je diplomirao na Univerzitetu Tasmanija iz oblasti menadzmenta brodogradilista.

Član je brojnih domaćih i međunarodnih profesionalnih udruženja.

Učestvovao je u inspekcijama pomorskih administracija na Pacifiku i u projektima Svjetske banke i Novozelandske agencije za pomoć i saradnju.

Uključen je u IMO projekte na Pacifiku. Inspektor je Kiribatskog registra brodova u Singapuru, a bio je i konsultant Svjetske banke za projekte iz oblasti pomorstva.

Za vrijeme svog boravka na Pacifiku bio je potpredsjednik Pacifičke pomorske asocijacije i predsjednik njenog Odbora za trening i obuku pomoraca.

Sredinom 2007. sklopio je ugovor sa šest njemačkih kompanija i preuzeo njihov centar za obuku pomoraca na ostrvu Tarawa.

Po dolasku na ostrvo, organizovao je treninge pomoraca po STCW konvenciji.

Lučić je i autor više knjiga koje se bave treningom pomoraca i pomorskom tradicijom Boke Kotorske, i predstavnik je u Crnoj Gori najveceg udruzenja pomoraca na svijetu engleskog Nautical Institute.

Zaslužan je za poslovnu saradnju Centra za obuku pomoraca „Azalea" iz Bijele sa Pomorskim centrom na Kiribatima, sponzorisanu od strane Vlade Novog Zelanda.

Razgovor sa kap. Lučićem moći ćete da čujete u emisiji "Život je more" u subotu od 11 sati.

(Foto - internet)