Arhiva

Ne postoji veće zadovoljstvo za jednog posrednika, pa čak ni kada mu Vrhovni sud potvrdi neku presudu, od uspješno završenog posredovanja čiji je rezultat pomirenje bračnih drugova, njihovo vraćanje djeci i svakodnevnim obavezama, ocijenio je medijator u porodičnim i imovinskim sporovima, advokat Ranko Šćekić.

Bivši sudija Osnovnog suda Kotor, gost današnje emisije “032” Radio Kotora, kaže da je nekada bilo mnogo više medijacija I da je imao i po 100 posredovanja godišnje.

“Medijacija se nekada veoma afirmisala u velikim preduzećima, ali i pored brojnih benefita danas je za nju nažalost manje interesovanja”, kazao je Šćekić.

Nasuprot mišljenju da advokatima medijacija nije u interesu, ističe da većina njih uopšte nije protiv posredovanja.

Kada je riječ o sporovima koje je vodio kao najteže ističe one u kojima su jedan ili oba partnera uživali alkohol ili drogu, što je dovodilo do finansijskog i svakog drugog propadanja njihovih porodica.

“Osnovna tehnika u našem radu je aktivno slušanje i to je ono što je stranama u sporu jako važno. Zato neka vaš spor postane dogovor, a to je moguće uz medijaciju kao prosces pregovaranja uz pomoć treće neutralne osobe (posrednika), koja olakšava stranama da postignu sporazum i razreješe spor i nanovo uređuju međusobna prava i obaveze, stvore uslovi buduću saradnju. Vrlo često u sporu su bliske osobe, ljudi iz porodice, poslovni prijatelji, prijatelji, pa čak i kumovi. Nakon postupka medijacije, bez obzira da li je ona bila uspješna ili ne, stvaraju se uslovi za neku buduću saradnju. Zato je veoma važno da građanke i građani znaju da postoji medijacija (posredovanje) koja je zakonski institucionalizovana”, kazao je Šćekić.

Mogućnost za obraćanje medijatoru (posredniku) postoji prije ili u toku sudskog postupka. Njome se izbjegava dugo trajanje postupka i stvara mogućnost za uspostavljanje dobrih odnosa sa drugom stranom koja je u sporu.

Šćekić podsjeća da je rješavanje sukoba sastavni dio života ljudi, “pa ako ih ne mogu riješiti sami, korisno je da potraže pomoć posrednika/medijatora, kao treće osobe, neutralne i nepristrasne, koja stvara uslove za zajednički razgovor sukobljenih strana i za mogućnost nalaženja rješenja, podjednako prihvatljivog za obje strane”.

“Medijacija je u suštini pridružena sudu i pomaže i građanima i sudovima da se određeni spor razriješi, pogotovo u situaciji pretrpanosti sudova velikim brojem predmeta i nemogućnosti da država obezbijedi toliki broj sudija i da izdvaja značajna sredstva, koja opet padaju na teret građana, poreskih obveznika. Posrednici su ljudi koji su prošli određenu obuku za bavljenje medijacijom i dobili licencu koju izdaje Komisija Ministarstva pravde za period od pet godina. To su dodatno obučeni pravnici, socijalni radnici, psiholozi, pedagozi”, kazao je Šćekić.

Sporovi koji se rješavaju posredovanjem su: razvod braka, vršenje roditeljskog prava, održavanje ličnih odnosa između djece i roditelja i drugih djetetovih srodnika, izdržavanje, podjele zajedničke imovine.

“Zatim tu su imovinskopravni sporovi, u kojima se zahtijeva ispunjenje obaveze na činidbu, kada je tužena Crne Gora, sporovi male vrijednosti, privredni i sporovi u kojima se na jednoj strani pojavljuje više od pet stranaka. Takođe tu su i krivični sporovi između maloljetnog učinioca krivičnog djela i žrtve, kao i svi drugi kada je to predviđeno posebnim zakonom”, kazao je Šćekić.

Navodi i da država i opštine nerado zaključuju sporazume, “pa čak i u onim predmetima gdje je očigledno da su građani u pravu, jer su pravnoimovinski zaštitnici Crne Gore i službe pravne zaštite, jednostavno uplašeni da zaključe sporazum”.

“Iako kao stručnjaci i pravnici vide da je ta stranka u pravu, plaše se da će neko u skupštinama ili iz partija, da im prigovori da nisu koristili sudove”, kazao je Šćekić.

Kako navodi, rok za postizanje sporazuma je 60 dana od kada se odrede posrednici u građanskim sporovima, 30 u krivičnim i izuzetno 90 u porodičnim sporovima.

Postignuti sporazum, kojim se razrješava spor, pretače se u obavezujuću sudsku odluku.

Ukoliko ne dođe do sporazuma spor se rješava u sudskom postupku. Iznijeti podaci se ne mogu koristiti u sudskom postupku – ostaju povjerljivi.

Visina naknade za rad posrednika i troškove je određena Uredbom o visini nagrade za rad i naknade troškova posrednika.

“Saglasnost, dobrovoljnost, povjerljivost, zakonitost, nepristrasnost, jednakost ikompetentnost, osnovna su načela postupka posredovanja”, poručio je Šćekić.

Reprizu emisije “032” Radio Kotora, u kojoj je gost medijator u porodičnim i imovinskim sporovima, advokat Ranko Šćekić, možete slušati večeras od 20 i 30.