Arhiva

O potrebi izgradnje nove, savremene bolnice na području naše opštine koja bi objedinila zdravstvene usluge koje se sada mogu dobiti u kotorskoj, risanskoj i Specijalnoj bolnici za psihijatriju u više navrata je govorio direktor Opšte bolnice Kotor prim. dr Ivan Ilić.

Kako je za Radio Kotor nedavno kazao, u saznanju je da je ova ideja ozbiljno uzeta u razmatranje od strane nadležnih te da realizacija pomenute investicije nije nemoguća.

„Imam indirektnu informaciju da je ova ideja došla do premijera i da su čak data određena uputstva resornim ministarstvima kako da se određuju prema tome. Ne mogu vam reći ništa precizno ali smatram da je korisno da se o tome govori. Postoje modeli kojima bi relativno brzo i kvalitetno ideju mogli sprovesti u djelo. Neki od njih su recimo razvojni kredit ili IPA projekat. U Hrvatskoj se nekoliko bolnica gradi ili modernizuje iz Evropskih fondova, kojima i Crna Gora ima pristup. Tu su, takođe, krediti Svjetske razvojne banke" – kaže dr Ilić.

Izgadnja nove bolnice je, prema njegovim riječima, jedini pravi način da se unaprijedi bolnička zdravstvena služba. Tome u prilog govore i primjeri iz njegove tridesetogodišnje kliničke prakse tokom koje je, kako navodi, obišao mnoge bolnice širom svijeta.
„Nova bolnica bi objedinila rad svih akutnih bolnica u regiji. Mislim na Opštu bolnicu u Kotoru, Specijalnu bolnicu za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju Vaso Ćuković u Risnu i Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Dobroti. Njihovo objedinjavanje je jedini način da se obezbijedi kvalitetana bolnička djelatnost" – kaže dr Ilić.
Gledajući demografski rast okolnih gradova, najidealnije bi, smatra, bilo kada bi se nova bolnica izgradila negdje u industrijskoj zoni ili njenoj okolini. „Ovim izmiještanjem bi bolnicu približili nekoliko kilometara Budvi i Tivtu, a problem sa Herceg Novim bi riješili trajektnim prevozom, brzim brodskim prevozom, odnosno helikopterskim prevozom. To bi bila bolnica koja bi radila dvadesetčetiri sata u punom kapacitetu. To znači da dvadesetčetiri sata imate dežurnog hirurga, ginekologa, anesteziologa, traumatologa, neurologa, internistu. To bi bila prava bolnica za akutno zbrinjavanja pacijenata. Mislim da bi bilo svrsishodno da objedinimo opremu i kadar na jednom mjestu. Mi smo sada u situacija da imamo nekoliko bolnica smještenih na nekoliko različitih lokacija, imamo „usitnjeni" kadar i ne možemo obezbijediti da imamo dvadesetčetiri sata dežurnog anesteziologa u svakoj bolnici" – kaže dr Ilić. On smatra da treba razmišljati i o obezbjeđivanju uslova za rad mladih ljekara koji će uskoro završiti specijalizacije.
„Kakav će biti njihov odnos prema radnom prostoru, hoće li biti zadovoljni ili ne. Ako se uskoro liberalizuje tržište rada prema Zapadu, mišljenja sam da će značajan broj naših mladih kolega napustiti našu zemlju. I onda se javlja problem kadra, kako ćemo nadomjestiti kadar? Ko će nas liječiti za deset, dvadeset godina? Sa ovim nivoom zarada, u našoj zemlji, ko će doći, iz koje zemlje će doći ljekar da nadomjesti našeg ljekara koji je otišao na Zapad? No, ako napravimo novu i savremenu bolničku infrastrukturu, a pritom riješimo i dio stambenih potreba zaposlenih, onda je to jedan od modela kako da zadržimo mlade da ostanu i rade ovdje" – smatra dr Ilić.
Izgradnja savremene bolnice je, kako ističe, značajna i zbog toga što je turizam u našoj zemlji proglašen strateškom privrednom granom.
„U našem okruženju se grade rizorti sa pet, šest, sedam zvjezica. Tu će boraviti strani gosti i osoblje. Oni sigurno razmišljaju kakvu zdrastvenu zaštitu će imati. Bez razvoja snažne zdrastvene bolničke strukture, možemo da ugrozimo razvoj visokoplatežne turističke djelatnosti koja se planira na ovim prostorima" – kaže dr Ilić.
Cjelokupna izgradnja nove bolnice bi, prema njegovim procjenama, mogla koštati oko 40 miliona eura.
„Imamo državno i opštinsko zemljište koje može biti oslobođeno plaćanja komunalija, jer bi jedan ovakav projekat bio od velikog značaja za regiju. Tu su i prostori na kojima se nalaze sadašnji objekti pomenute tri bolnice, koji imaju značajnu vrijednost.Takođe, možemo otkupiti projekte bolnica iz okoline. Mislim da se za 35 do 40 miliona eura može napraviti vrhunska bolnica" – kaže dr Ilić.
Prostor na kojem je smještena kotorska Opšta bolnica koja je regionalnog tipa nije dovoljan za jednu savremenu bolnicu. "Praktično nema dodatnog sadržaja za koji bismo u ovom trenutku imali prostora. Svi kapaciteti su nam iskorišćeni, prije svega za pacijente i kadar. To je daleko od onoga što zaslužuje moderna bolnica u dvadesetprvom vijeku. Opet se ponavlja stara priča, da glavna bolnička zgrada, srušena u zemljotresu, nikada nije nadomještena. U zlatnom periodu kotorske privrede, kada je bilo sredstava, nije se našao način da se napravi nova bolnica. Tako da smo ostali na ovoj glavnoj bolničkoj zgradi, koja nije predviđena za tu namjenu. To je bio stacionar sa nekim ambulantama u prizemlju. Međutim mi smo morali da nađemo način da stavimo u funkciju sve djelatnosti neophodne za rad jedne bolnice, a prije svega, ono što je krucijalno za rad svake bolnice, operacioni blok i intezivnu njegu. Koliko god mi to kvalitetno radimo, opet to nije to. Mi to radimo izvan standarda, nemamo operacioni blok sa dovoljnim brojem operacionih sala, sa dovoljnim brojem pratećih prostora koje bi po standardima bolnica trebalo da ima. Nemamo intezivnu njegu poput one koja je moderna. Nemamo prostor za održavanje kolegijuma, sastanaka. Mi te sastanke održavamo u čekaonici rendgen službe. Nemamo prostor za arhivu, za skladište, za nove službe koje moramo otvoriti, kao što je patologija. Infektivni odsjek nam je smješten na potpuno neadekvatnom mjestu, u produžetku internog odjeljenja. Mi vapimo za novim prostorom" – kaže dr Ilić. On ističe da se u postojećoj bolničkoj zgradi vrlo često obavljaju sanacioni poslovi. „Stalno adaptiramo i popravljamo, pogotovo sanitarne čvorove. Na jednom spratu uklonite problem, na drugom se javi novi i tako u krug. Zbog toga se zalažem za izgradnju nove bolnice koja bi objedinila zdravstvene usluge koje pružamo mi ali i risanska i Specijalna bolnica za psihijatriju u Dobroti što bi bilo veoma korisno za cijelu regiju" – zaključio je prim. dr Ivan Ilić.