Arhiva

„Svakodnevno nam se obraćaju socijalno ugrožene porodice u kojima ima djece, starih, bolesnih, osoba sa invaliditetom, sa molbom za pomoć. Mnogo porodica među njima ne mogu izmirivati redovno račune za struju. Neizmirivanje računa je posledica neredovnih prihoda i nemaštine.

Banka hrane CG je predlagala više puta tokom poslednje tri godine da država obezbijedi besplatnu, minimalni kvotu struje koja će omogućiti socijalno ugroženima osvjetljenje, kuvanje, održavanje higijene.

Očigledno je da postojeći program subvencioniranja ranjivih potrošača koji Vlada sprovodi nije dovoljan da se obezbijedi njihovo redovno snabdijevanje.

Tražiti jednokratnu pomoć, jednom u pola godine da bi socijalno ugroženi platili struju, apsurdno je i kratkog vijeka. Njihovi problemi su goreći i zahtijevaju dugoročno rješenje.

Foto: Volim Podgoricu

Mnogi od onih kojima se struja isključuju smatraju da su im prekršena ljudska prava a zatim i elementarne životne potrebe jer u svojoj porodici imaju stare, bolesne, bebe, te lica sa invaliditetom.

Više je nego očigledno, koliki je rascijep između osiromašenih, običnih građana, koji u 21. vijeku žive bez elementarnih uslova za život i onih koji imaju mnogo više nego što im treba.

Mnoge porodice kojima pomaže Banka hrane smatraju da račune treba smanjiti tako što će se građani osloboditi plaćanja nejasnih kategorija.

"Te sub¬ven¬ci¬je nam ni¬šta ne zna¬če. Ve¬ći su nam ne¬ki pre¬no¬si i gu-bi¬ci ne¬go re¬al¬na po¬tro¬šnja stru¬je. Su¬ge¬ri¬šem dje¬ci da ga¬se svje¬tlo, ma¬ši¬nu uklju¬ču¬jem od 23 sa¬ta, ne¬mam ne¬kih ve¬li¬kih po¬tro¬ša¬ča u ku¬ću, i opet mi ne do¬la¬zi ra¬čun is¬pod 55 -60 eura", objašnjava nam jedna samohrana majka, korisnica socijalne pomoći.

Odmah treba prestati i sa isključivanjem struje porodicama čija primanja nijesu dovoljna za zadovoljenje minimalnih ljudskih potreba.

„Mnogo porodica nam ilustruje svoju borbu za opstanak 250-300 eura plata, živiš kao podstanar i plaćaš 150 eura kiriju, 70-80 eura struju i vodu i sa ostatkom preživjeti 30 dana, kako?

Slično nam pišu i penzioneri koji žive od male penzije kao i nezaposleni.

Država ne zna koliko siromašnih porodica nije na vrijeme platilo režije za tri ili više mjeseci u posljednjih godinu dana.

Ne zna, koliko procentualno njih je smanjilo korištenje komunalija a koliko procentualno je porodica kojima su isključene neke komunalije (najčešće struja ) što odgovorne države prate i na osnovu dobijenih podataka uvode mjere podrške i pomoći , kakva je recimo energetska solidarrnost.

Banka hrane CG je zadnji put pisala na ovu temu u novembru mjesecu, premijeru Markoviću pojašnjavajući da donešena uredba za subvenciju struje ranjivim kategorijama , ne doprinosi boljitku života ljudi u stanju potrebe i tražila je odgovore na konkretna pitanja na ovu temu, na koja nije dobila odgovore još uvijek.

Ne znamo šta reći ljudima koji nas svakodnevno kontatiraju i traže pomoć. Možda je peticija rješenje?", navodi se u saopštenju Banke hrane.