Arhiva

Godišnjica pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića, prvoboraca Stjepa Šarenca i Danila Pavičića

"Polaganjem vijenaca (21.01.2019.god.) na mjestu pogibije na Podima i spomen kosturnici uz spomenik Bezmetković na Savini, članovi Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, sa udruženjima boraca NOR-a i antifašista Herceg Novi, Tivat, Kotor i Nikšića, zajedno sa preživjelim borcima sa Sutjeske Petrom Perišićem i Vukom Dragaševićem, te članovima posade broda Jadran i sa učenicima SSŠ Mladost iz Tivta, odali su poštu narodnim herojima Nikoli Đurkoviću, Savu Iliću i prvoborcima Stijepu Šarencu, Danilu Dašu Pavičiću, najistaknutijim članovima MK KPJ Boke Kotorske, povodom 76 godina od njihove pogibije.

Prisutnima se na Podima obratio predsjednik UBNOR-a Tivta Dragiša Ćosović, koji je ujedno bio domaćin ovogodišnjeg obilježavanja pogibije hrabrih heroja. Nakon pozdravnog govora, riječ je dao predsjedniku UBNOR-a Herceg Novi, Branislavu Božoviću, koji je tom prilikom rekao:

{gallery}1a1a1borci2201{/gallery}

" Poštovani,drugarice i drugovi,antifašisti,borci
Prije 76 godina,21.januara 1943 godine,na ovom mjestu na Podima, junački su poginuli narodni heroji Nikola Đurković, Savo Ilić i prvoborci Stijepo Šarenac, Dašo Pavičić. Mi antifašisti, borci Boke, Udruženja boraca NOR-a i Antifašista Herceg Novog, Tivta, Kotora, položit ćemo zajednički vijenac i obnoviti sjećanje na ove bokeške slobodare koji su ugrasili svoje živote u vječnost Crne Gore. Četiri najistaknutija člana MK KPJ za Boku planirali su nove vojno-političke akcije protiv tada vrlo jakih okupatorskih snaga vizionarski shvaćajući da se neumitno približava kapitulacija Italije. Međutim, bili su izdani i ođe opkoljeni od preko 300 neprijateljskih vojnika, stotinjak Talijana i preko 200 domaćih izdajnika, četnika, nacionalista. Sa bombama u rukama, bez ikakvih izgleda na spas, pokušali su proboj i herojski pali za svoje ideali i slobodu svog naroda. Prethodno su uspjeli spaliti arhivu i onemogućiti neprijatelju da se dokopa važnih informacija o partizanskom pokretu. Euforično, veseleći se likvidaciji četvorice čelnih komunista i partizana, zagrljene su sluge okupatora, na glavnom gradskom trgu u Herceg Novom, koji danas nosi ime Narodnog heroja Nikole Đurkovića, oko poginulih heroja zaigrale sramotno kolo uz taktove okupatorskih bajoneta. Novljanin, Luka Cirigović, simpatizrr KPJ, reskirajući život, fotografisao je kolo, koje je narod nazvao „Krvavo kolo". Tako je nastao autentičan i upečatljiv dokument o izdajnicima.
NIKOLA ĐURKOVIĆ rođen u Risnu, studirajući u Parizu, gradu čuvene Pariske Komune upoznao se sa revolucionarnim radničkim pokretom i uključio u razne oblike studentskih protesta, demonstracije, mitinge, štrajkove.Nakon povratka u Jugoslaviju, kao mlad advokat, nastavio je i predvodio borbu za radnička i narodna prava. Stekao je ogromnu popularnost i kao opozicionar izabran za predsjednika opštine Risan. Direktno je učestvovao u otpremanju dobrovoljaca u Španiju, pa je smijenjen, šikaniran, zatvaran. Organizator je ustanka u Boki i prvi politički komesar Orjenskog bataljona. Za narodnog heroja je proglašen 11. jula 1945 godine.
SAVO ILIĆ rođen je u Ledenicama kod Kotora. Već kao đak pristupio je revolucionarnom omladinskom pokretu zbog čega je izbacivan i proćerivan iz škole. To ga nije omelo da organizuje protestne mitinge i demonstracij protiv diktature. Kao član KPJ od 1937. godine hapšen je i zatvaran i smještan u koncentracione logore. Organizator je ustanka i zamjenik političkog komesara Orjenskog bataljona. Nakon odlaska glavnine partizanskih snaga iz Crne Gore, rasformiran je Orjenski bataljon, a on u najtežim ilegalnim uslovima predvodi diverzantske grupe dejstvujući na padinama Orjena. Za narodnog heroja proglašen je 10. jula 1953.godine.
STIJEPO ŠARENAC, ŠĆEPAN, rođen u Mostaru, ostavši bez roditelja već u đačkim domovima je stasao u predvodnika naprednog đačkog pokreta. Proganjan , kao đak, izrastao je u revolucionarnog studenta medicine, pa je 1940. godine primljen u KPJ. U okupiranom Herceg Novom intenzivno radi na organizovanju ustanka i kao sekretar MK SKOJ-a odlazi u Orjenski bataljon. U najtežim danima osjeke NOP-a, kao iskusni ilegalac bodri i podiže poljuljani duh i sa svojim drugovima učestvuje u svim akcijama otpora.
DANILO, DAŠO, PAVIČIĆ, rođen je u Skadru a već kao gimnazijalac podgoričke i kotorske gimnazije postaje član SKOJ-a. Posebno je aktivan u revolucionarnom studentskom pokretu kao student Filosovskog fakulteta u Beogradu. Član KPJ od 1940.godine, ilegalac u okupiranom Herceg Novom učestvuje u organizovanju ustanka i firmiranju Orjenskog Bataljona. Učesnik je Ostroške Skupštine crnogorskih i bokeških rodoljuba. Nakon rasformiranja Orjenskog bataljona. kao ilegalac je radio u najtežim uslovima nasila,pretraga,tortura.
NIKOLA, SAVO, STIJEPO, DAŠO jesu junački poginuli, ali nijesu umrli! Svojim revolucionarnim životom, svojom herojskom pogibijom postali su još jedan, među mnogobrojnim temeljcima naše antifašističke Boke, naše vječne Crne Gore. Daju nam smisao, snagu, moć da nikad ne dozvolimo nova sramotna kola uz taktove neke tuđinske muzike.
Njihovo slobodarstvo, borba za narodna prava, junaštvo, postali su simboli nepokorena Crne Gore. Danas, ne samo da evociramo sjećanja na te slavne dane, već produžavamo slobodarske tradicije naroda Boke Kotorske kako u ranijoj istoriji tako i za vrijeme Drugog svjetskog rata, činimo da antifašizam ostaje trajni vjekovni put Boke i Crne Gore.
Svim prisutnim hvala, posebno delegaciji SUBNOR-a Crne Gore, prijateljima UBNORA Nikšić, mladim kadetima sa jedrenjaka Jadran, a NIKOLI, SAVU, STIJEPU, DAŠU neka je vječna slava".
Ćlanovi boračkih organizacija obišli su spomen kosturnicu kod spomenika Bezmetković na Savini, položili vijence, učenici SSŠ Mladost iz Tivta ( Andrea Čavor, Irina Kusovac, Veljko Hercegovac, koje je predvodila profesorica maternjeg jezika Adrijana Bulatović) održali recitale, nakon kojih se prisutnima obratio potpredesjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Slobodan Simović, čiji govor je bio u cilju afirmacije pokreta antifašizma, prosperiteta društvene zajednice države Crne Gore, čije su temelje postavili heroji Nikola Đurković, Savo Ilić, Stjepo Šarenc i Dašo Pavičić.
Na samom kraju svečanosti, prisutne je pozdravio predsjednik UBNOR-a i antifašista Kotora Jovo Bećir i rekao sledeće: „ Sastali smo se na ovom svetom mjestu i odali poštu herojima, prvoborcima i borcima, koji položiše svoje živote u temelje naše države u borbi protiv fašizma. Crna Gora bila je dio antifašističke koalicije i dala ogroman doprinos pobijedi nad fašizmom. Njen 13 Jul, bio je vodilja porobljenoj Evropi, kuda i kojim putem treba da krene. Crna Gora je poznata i priznata kao antifašistička zemlja i to je njena osnovna pokretačka snaga u borbi protiv fašizma. Hrabri junaci, narod vas neće zaboraviti, sa ovog mjesta obećavamo da nećemo dozvoliti prekrajanje istorije kako bi neki željeli, već nastavljamo putem antifašizma".
Podsjetićemo, preko 300 domaćih izdajnika, potpomognuti okupatorskim vojnicima 21. januara 1943. godine opkolili su junake, koji su sa bombama u rukama, bez ikakvih izgleda za spas pokušali proboj i herojski pali za ideale i slobodu svog naroda", stoji u saopštenju koje potpisuje Daliborka Seferović iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.