Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Arhiva

23.12.2018
492

AKADEMIJA POVODOM 75 GODINA OD STRADANJA DR. SIMA MILOŠEVIĆA I IVANA GORANA KOVAČIĆA

1A1A1AAKADEMIJANOVI18U koncertnoj sali Instituta Igalo, sinoć (22.12.2018.god. u 18h) je održana velićanstvena akademija koja se odnosi na 75 godina od mučke smrti humanista dr Sima Miloševića koji je rođen u Herceg Novom i pjesnika Ivana Gorana Kovačića koji je rođen u Lukovdolu na sasvim drugoj strani ove naše balkanske vjetrometine.

Spojila ih je jedna iskonska borba za slobodu, a nije ih rastavila ni okupatorska ruka. Ubijeni su 1943. godine u selu Vrbnica u fočanskom kraju. Dvije najveće ustanove u Herceg Novom Institut “Dr Simo Milošević” i Srednjoškolski centar “Ivan Goran Kovačić” nose ponosno njihova imena.

Svečanoj akademiji su prisustvovali borci, učesnici NOR-a, delegacija SUBNORa i antifašista Crne Gore, kao i susjednih opština,među kojima je bila i delgacija UBNOR-a i antifašista Kotor (delegaciju Kotra činili su predsjednik Jovo Bečir, sekretar Daliborka Seferović i član Vasilije Ševaljević),potomci dr Sima Miloševića, predstavnici političkih partija koje svojim djelovanjem baštine antifašizam, sekretar za društvene djelatnosti i sport Opštine Herceg Novi, Darko Klasić, te predstavnici Instituta, Srednje i Muzičke škole.

„Sa različitih strana vjetrometnog Balkana, Kovačić je rođen u Lukovdolu, a Milošević u Kamenarima, spojila ih je borba za slobodu, protiv okupatora i zla, riječju antifašizam, a nije ih rastavila ni zločinačka ruka u vrletima Bosne. Dželate je stigla zaslužena kazna, a Simo i Goran su luče pokoljenjima kako se bori za slobodu“ tim riječime kazao je,u prepunoj kongresnoj sali Instituta Dr Simo Milošević, predsjednik UBNOR-a i antifašista Herceg Novog, Branislav Božović. Prisutnima se obratio akademik i predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, Zuvdija Hodžić, podsjetio je da je u Crnoj Gori između dva rata došlo do bujanja poezije. Od 50 stvaralaca koji su se u to vrijeme javili u crnogorskoj književnosti,polovina je poginula u revoluciji, u Španiji, na Sutjesci… Samo jedan nije bio revolucionar, budući partizan i komunista, jer je bio sveštenik. Akademik Hodžić je čestitao hercegnovskoj boračkoj organizaciji i antifašistima na veličanstvenom skupu i osnaživanju ideje antifašizma u Herceg Novom.

Predsjednik Odbora direktora Instituta Igalo, Ranko Konjević istakao je da svojim renomeom i visokim mjestom na mapi zdravstvenog turizma Institut Igalo je dao skromni doprinos da se ime humaniste, naučnika, političkog radnika, revolucionara i profesora dr Sima Miloševića ne zaboravi, da se prenosi i pamti. Podsjetio je na životni put dr Sima Miloševića, koji je iz rodnih Kamenara, nakon Gimnazije u Kotoru i Zadru, završio Medicinski fakultet u Beogradu. Tu je bio i profeosr od 1937. godine, opredijeljen za radnički i studentski pokret. Njegovu plodnu naučno pedagošku djelatnost prekinuo je rat. Učesvovao je u demonstracijama 27. marta 1941. protiv ulaska zemlje u Trojni pakt, a u aprilu iste godine dolazi u Crnu Goru. Učestvuje u organizaciji  Narodnooslobodilačkog ustanka, a na slobodnoj teritoriji organizuje zdravstvenu službu i partizansku bolnicu u Nikšiću. Godinu kasnije predsjedava i čuvenom Skupštinom rodoljuba Crne Gore i Boke u Manastriru Ostrog. Te 1942. godine sa proleterskim brigadama polazi u Bosansku krajinu. Na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću izabran je za člana Izvršnog odbora. Učesnik je III, IV i V neprijateljske ofanzive. Na Sutjesci je ranjen i sa Ivanom Goranom Kovačićem sklonjen u selo Vrbnice. Otkrili su ih i ubili četnici Draže Mihajilovića.

O Srednjoj mješovitoj školi “Ivan Goran Kovačić”, koja uspješno nastavlja tradiciju hercegnovskih srednjih škola iz 19. i 20. vijeka, govorio je direktor Momir Dragićević. Ova škola niže uspjehe, ovjenčana nagradom OKTOIH i Poveljom za najbolju srednju školu u Crnoj Gori, njegujući tekovine svoje države, antifašistički duh, multikulturalnost, građanska uvjerenja i toleranciju, kazao je Dragićević. Književnik Miraš Martinović, u nadahnutoj besjedi o Ivanu Goranu Kovačiću, primjetio je da se vremena ponavljaju, a sa njima i zločini, kakvi su se desili devedesetih na području ondašnje Jugoslavije. Tada je na mnogim ustanovama i školama, nazvanim po pravedniku i pjesniku Ivanu Goranu Kovačiću, izbrisano njegovo ime. U Herceg Novom se to nije desilo, iako je inicijativu pokrenulo nekoliko profesora ove ustanove, koju je stopirao snagom svog autoriteta tadašnji direktor, časni i hrabri Nikola Džuović – podsjetio je Martinović. Poruke Goranove poeme “Jama” su toliko snažne da nikada neće prestati da budu važeće. Njeni stihovi su bljeskovi u svakoj jami i tami, a njene poruke univerzalne, kazao je Martinović ukazujući na Goranov snažan osjećaj za pravdu koji ga je izveo iz toplog zagrebačkog stana u bosansko-crnogorske planine, dananonoćne borbe i marševe. Tražio je da bude tamo gdje je najteže, u koloni koja je osvajala prostore slobode, hrabro i uporno, uz velike gubitke i nadčovječanske napore, gdje smrt gori pred oči junačke, a gdje mrtve glave prolijeću – reako je Martinović i završio besjedu strofom posljednjeg, X pjevanja “Jame”.

U programu akademije, koja je počela intoniranjem himne “Hej Sloveni”, učestvovali su učenici JUSMŠ „Ivan Goran Kovačić“, te hor Muzičke škole Herceg Novi, hor KIC-a Budo Tomović – KIC POP HOR. Izvodeći partizanske pjesme, odnosno kompozicije iz opusa – antifašizam, podstakli su gotovo sve posjetioce da često ustaju, aplaudiraju i pjevaju s njima.

Nakon završetka programa sve zvanice su nastavile druženje u konobi „Krušo“ gde bila pripremljena večera i prigodan muzički program, od strane Slobodana Radovića Kruša,istaknutog antifašiste i velikog dobrotvora ovakivih manifestacija.

Kratak osvrt: Dr Simo Milošević rođen je u Kamenarima 1896. godine , gdje je završio osnovnu školu, dok je srednju u Kotoru i Zadru. Upisao je Medicinski fakultet u Beogradu 1919.,da bi kasnije postao tu i profesor. Usavršavao se na nekoliko evropskih adresa od Hamburga do Sorbone i postao jedan od najjačih bakteriologa na Balkanu. Preko 70 naučnih radova govori o njegovoj profesionalnoj karijeri. Nikada nije zaboravio odakle potiče. Kao srednjoškolac je pomagao pobunjenim mornarima 1918. godine u Boki Kotorskoj , ali i studentima u Beogradu koji su pravili pobune. Dva puta je hapšen jer su mu narodna prava bila na prvom mjestu, čak i ispred njegove profesionalne karijere. Dr Simo Milošević bio jedan od glavnih govornika u Beogradu na demonstracijama kada je 27. marta počela opšta pobuna protiv pakta sa silama osovine. Odmah se 1941. godine odazvao pozivu Komunističke partije Jugoslavije i stupio u partizanske redove, a 1942. predsjedavao je skupštinom rodoljuba Crne Gore i Boke u Manastiru Ostrog da bi na prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću bio izabran za člana izvršnog odbora. U Petoj ofanzivi 1943. godine dr Simo Milošević je teško ranjen i zajedno sa svojim drugom pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem se sklonio u selo Vrbnica kod Foče, gdje su ubijeni od strane okupatora. Ivan Goran Kovačić je pisac, pjesnik, esejist, novinar, kritičar.Pisao je u razdoblju od 1929. do 1943. godine.Kovačić je gajio duboke osjećaje morala i intelektualne odgovornosti koje je osjećao prema svom narodu. Govorio je o zločinima koji dolaze iz njegova naroda, prosvjedovao je protiv fašista i njihovih djelaU rodnom Lukovdolu je završio osnovnu školu.Realnu gimnaziju je upisao u Karlovcu gdje je završio tri razreda, a nakon toga se preselio u Zagreb i završio još i četvrti razred gimnazije.Potom je maturirao i odlučio upisati slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studij je prekinuo odmah na početku zbog bolesti i siromaštva te se posvetio novinarstvu i književnosti.Ivan Goran Kovačić rodio se 21.3.1913. godine u Lukovdolu u Gorskom kotaru, od majke Ruže i oca Ivana. Djetinjstvo je proveo u rodnom Lukovdolu.Krajem 1942. godine u društvu Vladimira Nazora priključiti kao partizanima. U isto vrijeme je u Bosni učestvovao u teškim marševima i pisao svoja nova književna djela.U selu Vrbica u istočnoj Bosni gdje se pokušavao sakriti od četnika. No, ipak su ga pronašli i ubili 12.7.1943. godine u blizini Foče. Njegov grob do danas nije pronađen, a tako je i sam poželio u stihovima svoje pjesme “Moj Grob”.

(Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor, 23.12-2018.god.)

Podijeli na: