Arhiva

Promocija zbornika HRVATSKA I HRVATSKO PROLJEĆE 1971, urednika Igora Zidića u izdanju Matice hrvatske iz Zagreba, održana je juče u press sali Centra za kulturu „Nikola Đurković" u Kotoru.

Promociji su prisustvovali konzul Republike Hrvatske u Crnoj Gori Marijan Klasić i potpredsjednik Opštine Tivat Ilija Janović.
Zbornik su predstavili Božidar Petrač, književni istoričar, pjesnik i publicista MH i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice Hrvatske, a prisutnima se obratila i Marija Mihaliček, predjednica OMH u Boki Kotorskoj.
"Ova opsežna knjiga je rezultat istraživanja prikupljenih svjedočanstava i različitih aspekata koji su iznjeli autori na naučnom skupu koji je održan početkom 2012. godine u Zagrebu u organizaciji Matice Hrvatske. Hrvatsko proljeće kao nacionalni pokret nastao je u redovima Saveza komunista Hrvatske 1970. i 1971. godine. Radi se o kulturno-političkom pokretu koji je tražio prava Hrvatske u okviru tadašnje Jugoslavije. Zbog uloge koju je Matica Hrvatska imala u tim događajima, prvi put u svojoj vjekovnoj istoriji je njen rad bio zabranjen, ogranci raspušteni, a ugašena sva njena izdanja" – kazala je Mihaliček.{gallery}1a1a1azbornikhr{/gallery}

Zbornik na 739 stranica donosi teorijske, analitičke dokumentarne i memoarske radove razvrstane u tri cjeline: Uvodna razmatranja-Studije i rasprave, Svjedočenja, zapamćenja i dokumenti, iz pera trideset i dvoje autora- protagonista, svjedoka, hroničara i stručnjaka.
"Ako se prisjetimo šta se u Hrvatskoj dešavalo od 1966. do 1971. godine, vratiće nam se scene velikih političkih mitinga, velikih riječi, ali to je ono što se vidi preko medija. Ono što se preko njih nevidi je bio jedan ozbiljan rad različitih struktura kulturnih institucija u Hrvatskoj onoga vremena. Od 1967. godine kada je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika pa do 1971. godine, mnogo se toga u Hrvatkoj događalo: nicali su časopisi, ideje, govorilo se o privredi, o federalizmu" – kazao je Petrač, navodeći da se u zborniku o svakom učesniku pomenutog skupa posebno govori.
"To su različiti ljudi, različitih uvjerenja i pozicija. Tri su strukture bile bitne za 1971. godinu. Jedna, možda i najvažnija je bio studentski pokret koji se prvi put suočava sa mogućnošću javnog nastupa, da mogu izraziti ne samo svoje vlastite ideje, već ideje naroda kojem pripadaju. Druga je struktura tzv. reformiranih komunista, prvaka tadašnjeg političkog života u Hrvatskoj. Treću strukturu čine univerzitetski profesori, književnici, umjetnici različitih struktura. Kroz Maticu Hrvatsku se dogodilo vrenje ideja. Ona je bila osnovna ćelija koja je okupljala oko sebe ne samo intelektualce, nego i hrvatski narod u cjelosti" – objašnjava Petrač.
Stjepan Sučić bio je učesnik Hrvatskog proljeća kao urednik Studentskog lista.
"Potrebno je temeljno proučavati naša najveća dobra i napore našeg naroda u prošlosti na stvaranju kulturnih vrijednosti, na očuvanju tih vrijednosti, na gradnji naše narodne kuće kako bi ona živjela u svijetu sa drugim narodima. U 19. vijeku hrvatskom narodu je prijetila mađarizacija i potpuno političko nestajanje. To je bilo vrijeme kad su narodni jezici u Evropi procvali, a mi smo tada imali latinski diplomatski jezik. Najvećim naporima prvaka Hrvatskog narodnog preporoda stvorena je Matica Hrvatska, ustanova za hrvatsku knjigu. Matica je rasla, proživljavala bure, oluje, ratove, ali je neprekidno izgrađivala svoju kulturnu publiku. Ne samo što je objavljivala djela iz hrvatske književne prošlosti i svjetsku književnost na hrvatskom jeziku, nego je uspjela odnjegovati nove, mlade autore koji su dolazili iz svih prostora gdje Hrvati žive" – navodi Sučić.
Organizator ovog događaja je Ogranak MH u Boki Kotorskoj.