Arhiva

Književni program pod nazivom „Riječ više o Crnjanskom", u okviru dokumentarne izložbe „Lutam, još, vitak, sa srebrnim lukom...", sinoć je priređen u Galeriji solidarnosti.

O Crnjanskom su govorile: Jelena Vukasović, sekretarka Sekretarijata za sport kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor o Crnjanskom danas s aspekta javnog interesa i pozicija vlasti, Jasmina Bajo, profesorica srpskog jezika i književnosti i bibliotekarska savjetnica u Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor o Dekonstrukciji tradicije i ishodišta nove osjećajnosti u poeziji Miloša Crnjanskog i Maja Grgurović, profesorica crnogorskog jezika i književnosti, bibliotekarka u Muzeju grada Perasta, iz ugla i predavača i pedagoga, ali i čitaoca, i nekadašnje učenice jezičke gimnazije u Kotoru, o Milošu Crnjanskom, sa aspekta značaja izučavanja njegovog lika i djela u školi.

Moderatorka večeri bila je Mirjana Vukasović, arhivistkinja u Muzeju grada Peasta, a ispred Galerije prisutnima se obratila Marina Dulović.

Prema riječima sekretarke Vukasović, donosioci odluka moraju da razumiju da je doprinos kulturi njihova profesionalna, plaćena i moralna dužnost, značajnija od njihove političke pripadnosti, političkih očekivanja i prebrojavanja.

"Kultura koja se rađa u ovom trenutku obaveza je ne manja od hleba i puta. Voljela bih da građani i građanke, posebno oni koji učestvuju u kulturnom životu, budu slobodni, saznaju više, da se raspituju i traže odgovore, aktivno dijele odgovornost i daju doprinos da budemo sredina u kojoj bi autor poput Crnjanskog – mogao i stvarati i biti podržan i poštovan, sredina u kojoj je dobro i književnosti i književnicima i čitalačkoj publici" – poručila je Vukasović.{gallery}1a1a1acrnjanski18{/gallery}

Bajo se osvrnula na stvaralaštvo Crnjanskog, Veliki rat, "Liriku Itake", ciklus pjesama: "Nove Senke", "Stihovi ulica" i "Vidovdanske pesme".
"Kada pomenemo književnost Velikog rata, onda se među prvim asocijacima javlja Miloš Crnjanski. U prelomnom času srpske književnosti on je cjelinom svog djela, promjenom percepcije koju je zahtijevalo pravilno isčitavanje njegovih djela, odbacivanjem tradicionalnih oblika u stihu i prozi, umnogome odredio smjer kojim će se srpska književnost kretati u narednim decenijama.
Većina čitalaca poeziju vezuje za stih, rimu, bliske teme, a ,,Lirika Itake'' donosi dekonstrukciju forme i novu osjećajnost, tzv. razuzdanost u očajanju. Dok u tematsko-motivskom pogledu poezija Miloša Crnjanskog u najvećoj mjeri predstavlja izraz nezadovoljstva i razočaranja postojećim stanjem stvari i krizom duha nakon Prvog svjetskog rata, njene formalne karakteristike, ritam, melodija i glasovni sklop odraz su potrebe za prevazilaženjem takvog stanja i prekidanjem tradicije" – kazala je Bajo.
Grgurović je kazala da se o Crnjanskom dosta govorilo i pisalo, te da postoje iscrpne studije o književnom stvaralaštvu ovog velikana jugoslovenske moderne književnosti.
Crnjanski svoj lirizam nosi sa sobom, duboko u sebi, iako izbezumljen ratom i vođen krvlju kao simbolom i života i smrti (Nemamo ničeg. Ni Boga ni gospodara. Naš Bog je krv.), a univerzalni bol svih onih koji su rat preživjeli i bili dio njega osjeća svim svojim bićem. Tu izgubljenost, lutanje, traženje smisla, razočaranost, strah i beznađe – učenici moraju osjetiti čitajući Seobe, Sumatru, Objašnjenje Sumatre. Haos rata kroz vizuru Miloša Crnjanskog, srednjoškolcima bi trebalo predstaviti kao „slatko osjećanje besmislenosti i čulne, mutne poetičnosti života", kao lirsko i maglovito putovanje pjesnikovog tijela i duše, kao seobu koja izaziva osjećaj uzaludnosti i nemogućnost shvatanja svih tih silnih seljakanja, odlazaka i dolazaka, besciljnu borbu za nekoga i nešto, što donosi samo patnju. Ali iz te patnje, treba napomenuti, nastaju najveća i najemotivnija djela u svijetu književnosti" – ističe Grgurović.
Podsjetimo, izložba Narodne biblioteke Srbije gostuje u Galeriji solidarnosti Kotor povodom 125. godišnjice od rođenja Miloša Crnjanskog, pisca koji je svojim stvaralaštvom značajno obilježio razvoj moderne književnosti.
Na izložbi su predstavljeni dragocjeni prikazi piščevih dokumenata, književnih djela u rukopisu, fotografija, knjiga sa bilješkama, kao i snimak posljednjeg intervjua za Televiziju Beograd.

U saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore „Đurđe Crnojević", na izložbi se mogu vidjeti prva izdanja najznačajnijih objavljenih piščevih djela, ali i knjižica „Boka Kotorska" (Jadranske straže, 1928), pisana kao bedeker za potrebe popularisanja začetaka turizma kod nas.
U godini kada se obilježava i 100 godina od objavljivanja drame „Maska", prve knjige Miloša Crnjanskog, posjetioci izložbe su u prilici da na svojim tablet uređajima i mobilnim telefonima čitaju digitalnu kopiju tog prvog izdanja.
Realizaciju izložbe omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.
Izložba je otvorena do 16. decembra ove godine.