Arhiva

Udruženje Pljevljaka u Kotoru, koje preko 20 godina radi na promociji i prezentaciji Pljevalja i pljevaljskog stvaralaštva, sinoć je u hotelu "Vrmac" na Markovom rtu organizovalo "Pljevaljsko veče", u okviru kojeg su održani: promocija knjige Rajka Palibrka "Poslednji Svetovidov presto" i otvaranje izložbe ''Motivi Pljevalja i okoline'' po izboru slikarske galerije ''Vitomir Srbljanović" iz Pljevalja.

Prisutnima se najprije obratio Ljubenko Borović, a knjigu su predstavili: Milenko Jović ispred izdavača književnog kluba "Dalma", novinarka Vesna Tanjević i sam autor.

"Knjigom Poslednji Svetovidov presto Rajko Palibrk se upustio u smjelu književnu avanturu. Zavirujući u pravjeru naših predaka, snažnom pričom o Svetovidu kog Stvoritelj posla da štiti zavjetni narod koji naseli prostor između Pive, Tare i Ćehotine, koji se spojiše u jedan veliki val koji se zove Drina, da bi kroz sve vjekove našeg postojanja bili i ostali rasadnik srpstva. Spajajući mitsko i istorijsko, nestvarno i stvarno, autor nas na skoro magičan način približava davno prohujalim vremenima. Rajko Palibrk je napisao dobru knjigu. Ja vam je pun iskrenosti, preporučujem" – istakao je Jović.

Recenzije Milana Kneževića i Bojana Strunjaša prezentovala je novinarka Vesna Tanjević.

{gallery}1a1a1apljevlja18{/gallery}

"Ono što sa sigurnošću možemo posvjedočiti baveći se prozom Rajka Palibrka jeste da tih tragova ima mnogo. Palibrk je kroz svoje jedinstvene postupke duhovne arheologije pronašao i identifikovao sveuporišne tačke i oslonce našeg opstajanja. Zavjetna mjesta i biljege čvornih trenutaka naše burne istorije i opsesivne želje za slobodom, prepoznao je i sa dozom razumljive lirske patetike opisao nas same u očima nas samih. U jednom prostoru zasićenom i preopterećenom istorijom u količini koja bi bila dovoljna i za čitav kontinent, i za vrijeme mnogo duže od jednog civilizacijskog kruga, te uz poštovanje estetskih zahtjeva i podrazumjevajućih obrazaca mišljenja i ponašanja, izmaštati jednu potpunu originalnu i samosvojnu viziju, vrijedno je i pažnje i poštovanja. Rajko Palibrk kao pisac nije modernistički zagledan u budućnost, već postmodernistički stremi tajni prošlosti kao vječitom izvoru imaginacije i imaginarnog" – kazala je Tanjević, ističući da knjiga Rajka Palibrka prevazilazi okvire lokalne književnosti.

Prsutnima se obratio autor Rajko Palibrk, predstavivši knjigu na kojoj je, kako kaže, radio decenijama.

"Baveći se novinarskim poslom više od dvije i po decenije, upoznao sam nešto što je ostalo nepoznato kroz sva vremena. Skupljao sam podatke i došao do vrlo bajkovitih saznanja. U knjizi se nalazi popis 57 ostataka crkava i manastira sa čijih krovova je nekad voda tekla u Ćehotinu. Svih tih 57 lokaliteta danas su nepoznati široj javnosti, iako se neki od njih nalaze u samim centrima još danas živih sela. U knjizi se nalazi pobrojano na desetine jedinstvenih spomenika na svijetu koji su prije godinu i po dana ubrojani i upisani na UNESCO-vu listu prirodne i kulturne baštine. Ljudi nisu svjesni bogatstva koje se nalazi na tom području. Glavni zadatak mi je bio da ovom knjigom javnosti predstavim ono što ni ogroman broj Pljevljaka ne zna da se nalazi u njihovom kraju" – objasnio je Palibrk.

Knjiga je objavljena u izdanju književnog kluba "Dalma".

Odlomke iz knjige čitale su Sonja Tešović, Marta Borović i Ksenija Tešović.

"Izložbu Motivi Pljevalja i okoline čini 31 motiv Pljevalja i okoline, nastalim na likovnim kolonijama od 2014. do 2018. godine. Takođe sadrži slike koje su djela amatera, profesionalaca, članova Udruženja likovnih umjetnika Pljevalja.

Izložbu je otvorio Belis Pojatić, direktor Umjetničke galerije Vitomir Srbljanović u Pljevljima.

"Postavka sadrži 31 sliku, među kojima se nalaze i slike sa izložbe održane povodom Dana opštine Pljevlja, te slike koje su umjetnici iz našeg udruženja specijalno uradili za ovu priliku" – kazao je Pojatić.
Priređen je i kulturno-umjetnički program.

Pored Pljevljaka iz Kotora, susretu su prisustvovali i predstavnici Pljevljaka iz: Budve, Tivta, Herceg Novog, Podgorice, Sarajeva i Beograda, kao i predstavnici kulturnog i javnog života iz Pljevalja i građani Kotora, koji sa Pljevljacima tradicionalno održavaju prisne odnose.