Arhiva

Gradnja kuće ne mora biti skup poduhvat ako je suditi po načelima kojima se rukovode eko-graditelji. Ideja vodilja je korišćenje materijala koji su povoljni i dostupni. „Principi zelene gradnje štite prirodnu sredinu. Koriste se stara, drevna znanja i iskustva pri izboru mjesta gradnje. Prvo vidimo na koju smo stranu svijeta okrenuti, koliko ima svjetlosti i sunca, koji vjetrovi duvaju, onda vodimo računa o tome da materijali budu prirodni i negdje iz blizine. Kompanija Luštica Bay, kao član Savjeta za ekološku gradnju, gleda da kamen koji iskopa na Luštici upotrijebi za izgradnju objekata u svom hotelskom kompleksu" – rekla je Radio Kotoru Maša Perović iz Savjeta za ekološku gradnju Crne Gore. Po njenim riječima, gradnju je potrebno planirati da što manje imamo otpada, a što više prirodnih matrijala.

„O energetskoj efikasnosti puno se govori u Crnoj Gori i regionu jer niko ne želi da, ako grije svoju kuću, toplina prošišti kroz zidove i obratno ljeti. Vjerovali ili ne, u Španiji se više potroši na hlađenje kuća ljeti nego za grijanje zimi u Švedskoj što je primjer neekološke gradnje u Španiji" – rekla je Perović i dodala da Crna Gora nije realizovala 1991. godine donijetu Deklaraciju o ekološkoj državi. Po njenim riječima, u Crnoj Gori na ekološkom planu ima dosta toga što ljudi sami rade, znači na svoju inicijativu. „Vi tako nađete nekoga u Nikšiću ko proizvodi stakla za pasivne kuće. Pitali smo zašto, kažu – sami od sebe, jer oni to žele. Prepreka na Balkanu ekološkoj gradnji svakako su nepovoljne finansije. Ljudi se prije odluče za jeftiniju gradnju makar bila i manje funkcionalna. Pogrešno je vjerovati da je ekološka gradnja skupa jer je ona dugoročno sigurno isplativa. Ljudi nisu edukovani i idu, da bi uštedjeli na gradnji, u manje investicije. Građevinske firme ulaže najmanje sredstava za izgradnju zgrada, daju niže cijene samo da bi prodali stanove i uopšte ih ne zanima što će sjutra biti. I baš tu mora da se pojavi država i propiše uslove, da kaže da to ne može jer sve što se gradi – gradi se kvalitetno kako bi valjalo i našim potomcima" – zaključila je Maša Perović iz crnogorskog Savjeta za ekološku gradnju.