Arhiva

„Crna Gora je Menadžment plan odnosno Plan upravljanja prirodnim i kulturno istorijskim područjem Kotora prepoznala ranije nego ostale zemlje u regionu, ali suituacija na terenu govori da mnoge od novih pristupa i mehanizama koje uvodimo suštinski ne razumijeno i ne koristimo kako treba te da su dio naše regulative samo formalno" – kazala je arhitektica konzervatorka Aleksandra Kapetanović iz Centra za održivi prostorni razvoj EXPEDITIO.

Ova nevladina organizacija je zajedno sa Kulturno-zavičajnim udruženjem Napredak iz "Gornje Lastve" i Društvom prijatelja bokeške baštine organizator tribine "Planiranje prostora i zaštita kulturnih pejzaža" koja je održana u koncertnoj dvorani Muzičke škole.

Menadžment plan je, ističe Kapetanović, veoma značajan. „U tom dokumentu su po prvi put na jednom mjestu preopoznate sve vrijednosti Područja, a tada nismo imali Studiju zaštite za cijelo Područje. Menadžemnt plan je veoma dobra osnova. U njemu su definisane smjernice, mjere, režimi, koncept zaštite koji su po još važećem zakonu obavezujući za planska dokumenta. Definisane su sve te ključne stvari, opšte mjere za očuvanje Područja ali i mjere za pojedinačna naselja" – kaže Kapetanović.

Zakon o zaštiti kulturnih dobara iz 2010. godine definiše termin integralne zaštite i definiše da planski dokument mora bti usklađen sa Studijom zaštite kulturnih dobara i sa Menadžement planom.
„Crna Gora je tada prepoznala Menadžement plan i unijela ga u Zakon o zaštiti kulturnih dobara i to onda kada to nisu uradile mnoge zemlje u regionu. Takođe, Procjenu uticaja na baštinu (HIA) među prvima smo prepoznali i unijeli u Izmjene i dopune Zakona , ali situacija na terenu pokazuje da ne primjenjujemo kako treba sve te usvojene mehanizme" – ističe Kapetanović.

Drugi značajan dokument koji je rađen od 2013. do 2015. godine, a donijet 2017. godine jeste Studija zaštite kulturnih dobara na području opštine Kotor koji je vodila Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
„ To je bio veoma značajan proces. Dokument je ključna osnova za dalju zaštitu Područja. Detaljno smo mapirali atribute izuzetne univerzalne vrijednosti – ono zbog čega se prostor nalazi na listi Svjetske baštine. Prepoznali smo stanje, prijetnje i rizike, a poseban osvrt je dat na planiranje prostora gdje je urađena detaljna analiza svih planskih dokumenata koji su mjerodavni za područje Kotora. Prepoznati su ključni problemi za taj segment. Problemi su: višegodišnja izrada planskih dokumenta, preveliki obuhvat, neadekvatna interpretacija pojmova, prekomjerna gradnja generalno, slaba saradnja između aktera na izradi planova. Sve ono što je problem je tamo jasno definisano. U Studiji su takođe date opšte i pojedinačne mjere zaštite" – kaže Kapetanović.

Ona objašnjava i da je razlog zbog kojeg Studija nije donijeta pune dvije godine, jedna od mjera koja je dokumentom predviđena.
„ Predlog tima koji je radio dokument jeste da se do usvajana Prostornog urbanističkog plana Kotora predvidi zabrana gradnje na ovom prostoru. Uvidjelo se, naime, da su važeći planski dokumenti toliko loši da nema drugog načina nego da se prestane sa njihovom implementacijom dok se ne donese plan za čitavo područje koji će biti zasnovan na vrijednostima prostora. Definisano je da se preispitaju usvojeni planovi i da se usklade sa smjernicama iz ove studije i iz Menadžment plana" – navodi Kapetanović.
Kako ističe, u međuvremenu su usvojeni mnogi planovi te izgrađeni neki objekti koji su bili u suprotnosti sa tim što je prepoznato u Studiji. „ Ovaj dokument vrlo jasno definiše mjere zaštite – pojedinačno za istorijske gradove, za istorijska naselja, za djelove naselja sa savremenom urbanizacijom, za obradiva imanja u okviru isrorijskih naselja, za prirodni pejzaž. Za svaku od tih zona definisan je set mjera. Mjere su urađene i za ostali dio teritorije opštine Kotor – za bafer zonu tj zaštićenu okolinu ali i za prostor van te zone. To je sjajna osnova za dalji razvoj opštine Kotor" – rekla je, između ostalog, Kapetanović dodavši da je urađeno još nekoliko značajnih aktivnosti kada je u pitanju ova problematika.
Ona navodi da je odnos između zaštite i planiranja prostora ključan za opstanak Područja na listi Svjetske baštine. Odluke Komiteta za svjetsku baštinu su, ističe, veoma jasne i u njima se, dodaje, ukazuje na ono što treba uraditi. „ Formalno su neke stvari ispunjene ali suštinski smo svjesni kakvo je stanje na terenu i koliko nije urađeno upravo ono ključno. Komitet je zasijedao i ove godine. Odluke ukazuju na to da uvođenje Procjene uticaja na baštinu koju smo preopoznali Izmjenama i diopunama zakona o zaštiti prirodno i kulturno istorijskog područja Kotora jeste u redu, ali ne mogu zamijeniti loš sistem planiranja. Uvodimo nove mehanizme forme radi, a planovi se i dalje usvajaju. Definisano je da treba i dalje detaljno analizriari slabosti postojećeih prostornih i urbanističkih planova i da to treba da bude uvod u njihovu izmjenu. Veoma jasno je definisano da treba da se zadrži moratorijum na gradnju iako smo svjesni da isti samo formalno postoji, a da se gradi svuda i da je neophodno uraditi procjene uticaja na baštinu za sve tekuće i planirane razvojne projekte" – kaže Kapetanović.
Ona navodi da su pred nama veliki izazovi. „ Dakle, dokumenta imamo i to je dobra osnova. Pitanje je da li smo spremni i da li želimo da sprovedemo u djelo ono što imamo na papiru" – zaključila je Kapetanović.