Arhiva

"Institucija koja štiti kulturno dobro bi trebalo da bude smještena na teritioriji na kojoj se to kulturno dobro nalazi i da bude nadležna da djeluje i odlučuje, a to u Kotoru nije slučaj" – kazao je arhitekta konzervator prof. dr Ilija Lalošević u svom izlaganju na javnoj tribini "Planiranje prostora i zaštita kulturnih pejzaža" koja je juče održana u koncertnoj dvorani kotorske Muzičke škole "Vida Matjan".

Lalošević koji je svojeveremeno bio na čelu nekadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture (danas je profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici), podsjetio je da je Zakonom o zaštiti kulturnih dobara iz 2010. godine, pomenuti Zavod - kao nezavisna institucija koja je mogla sama da odlučuje, ukinut. " Zapravo, prerastao je u neke filijale Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Centra za konzervaciju i arheologiju sa sjedištem na Cetinju. Tako je sada kotorska područna jedinica Uprave ostala bez prava potpisa, bez žiro računa i svega onoga što joj je mogućavalo da kao institucija radi" – kaže prof. dr Lalošević koji je član Savjeta za upravljanje prirodnim i kulturno istorijskim područjem Kotora.

On navodi da je sve urađeno suprotno Konvenciji o zaštiti svjetske baštine. "U ovom dokumentu stoji da je država članica u obavezi da obezbijedi institucionalne, kadrovske i materijalne pretpostavke da se određeno kulturno dobro štiti" – objašnjava profesor Lalošević.
On je podsjetio na kriterijume pod kojima je Područje stavljeno na listu Svjetske baštine. "Izuzetne vrijednosti Područja su upravo koncentracija spomenika kulture i starih gradova u uspješnoj harmonizaciji sa kulturnim pejzažom. To je ono što smo mi i prepoznali i sprovodili dok je služba zaštite postojala" – navodi Lalošević.
Stari gradovi Kotor i Perast su i pored određenih neadekvatnih intervencija u Perastu, kako kaže, još uvijek u relativno dobrom stanju. " Isto tako smo svjesni, kada je u pitanju očuvanje okolnih naselja, naročito neizgrađenih prostora i prostora kulturnog pejzaža da su još 2003. godine stigla prva upozorenja od strane UNESCO-a – navodi Lalošević.

On je podsjetio i na nekadašnju metodologiju rada i osvrnuo se na period nakon zemljotresa iz 1979. godine. "Rađene su studije zaštite spomenika kulture. Neke od njih su radile renomirane međunarodne institucije angažovane od strane UNESCO-a, kao što je Institut iz Varšave. Rađena je Studija zaštite starog gradskog jezgra koja je bila bazna studija za Generalni urbanistički plan. Na osnovuu toga su smjernice unešene i u ostalu plansku dokumentaciju. Podsjetiću da je Prostorni plan iz 1987. godine bio u velikoj mjeri na strani zaštite. Čuvao je sve te neizgrađene prostore između naselja. Mi danas imamo veliku prijetnju od spajanja odnosno stapanja svih tih naselja oko zaliva" – rekao je, pored ostalog, prof. dr Lalošević.
Podsjetimo, organizatori javne tribine pod nazivom "Planiranje prostora i zaštita kulturnih pejzaža" , organizovali su Kulturno-zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva, NVO EXPEDITIO - Centar za održivi prostorni razvoj i Društvo prijatelja bokeške baštine.
Moderatorka je bila konzervatorka-restaouratorka Jasminka Grgurević.