Arhiva

U bilo kojem dijelu Evrope više nema malih problema, oni su sada konstantno kompleksni, pa je tako i u oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata, zbog čega je značaj regionalne i pogranične saradnje u njihovom rješavanju od velikog značaja, čulo se juče na javnoj tribini “Planiranje prostora i zaštita kulturnih pejzaža” u koncertnoj dvorani Muzičke škole Vida Matjan u Starom gradu, u organizaciji Kulturno-zavičajnog udruženja Napredak Gornja Lastva, NVO EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj i Društva prijatelja bokeške baštine.

Budući da se i dalje ne primjećuje da je Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, usvojen prije godinu, donio određene pomake, arh. Marija Nikolić je kazala da je ideja za organizaciju tribine potekla kako bi se diskutovalo o ovom aktu, uz prethodno upoznavanje sa praksama evropskih zemalja.

Pomenuti Zakon je već tokom javne rasprave izazvao brojne negativne reakcije, a protiv njegovog donošenja bili su struka i laička javnost, nevladine organizacije, civilno društvo.

“Zato danas želimo da čujemo koji su modeli planiranja prostora u nekim od evropskih zemalja. Kako je organizovana struka u drugim zemljama, jer kod nas nije, i kako se zapravo kroz planiranje može štititi kulturni krajolik, kulturni pejzaž. Mi imamo veoma veliki prostor koji je proglašen kulturnim pejzažem. Pojmom koji kod nas još uvijek nije zvanično proglašen, mada je Područje Kotora, koje je na Listi svjetske baštine, sigurno jedan od najljepših kulturnih pejzaža koji su i svjetska baština”, kazala je Nikolić.

Generalni sekretar Evropskog savjeta prostornih planera Jori Širs (Joris Scheers) naglasak je stavio na izazove planiranja.

Smatra da je potrebno imati dobre instrumente, zakone i učešće javnosti, ali i da je jednako važno da se ima jasna vizija i predstava, koji problemi, vezano za planiranje, su u pitanju.

Prezentaciju je fokusirao na izazove i pitanja da bi se vidjelo, kako okolina i prostor, koji se zove Crna Gora, mora rješavati takve izazove.{gallery}1a1A1A1aTRIBINAPROSTOR18{/gallery}

Predstavljajući prostorne planere u Evropi, modele planiranja i stvarne izazove koji prate ovu oblast, očigledno univerzalne i odnose se i na Crnu Goru, konstatovao je da svaka teritorija nije ista, da može da ima slične karaktrersitike, ali i da mora postojati svijest u kom kontekstu se radi.

“Centralno pitanje je kao povezati lokalne, regionalne i nacionalne kapacitete u kontekstu evropskih i globalnih prostornih uslova. Kada sam juče vozio od Podgorice, primjetio sam ogromnu razliku u prvih pola sata, kada sam krenuo sa aerodroma, i posljednjih pola sata, kada sam stigao u Kotor. Velika je razlika u smislu urbanog razvoja. Postoji jasna tendencija urbanizacije i, bilo da nam se to dopada ili ne, ovo kako vi radite u Crnoj Gori je jako važno da se vidi, kako se sa procesom urbanizacije može upravljati u kontekstu ove države”, kazao je Širs.

Ukazao je i na nekoliko glavnih izaova na globalnom nivou, posebno u Evropi, koji se  uglavnom mogu prevesti i na situaciju u Crnoj Gori.

“Moraju teritorijalno da se rješavaju. Prije svega tu je demografija, jer postoje tendencije koje su poprilično različite. Tu je značajna i globalizacija. Jutros sam u jednom malom hotelu, gdje smo doručkovali, vidio veliku grupu kineskih turista. Dakle, oni su ovdje u novembru. Postoji taj određeni pritisak, ekonomski vođen. Postoje migracije, multietičnost, gdje moramo imati neku vrstu teritorijalnog odgovora. Moramo i da govorimo o planiranju i promjeni demografskog sastava. Trebamo takođe da razmotrimo i koje su evropske vrijednosti, koji je naš identitet i kako možemo otvorenog uma i na kortektan način imati interakciju konkretnih teritorija sa tim demografskim evolucijama koje se dešavaju. To je demografski izazov broj jedan”, kazao je Širs.

Kao važan izazov naznačio je sirovine, koje nestaju, a za čiju se preradu troši ogromna energija.

“Za 61 godinu više neće biti bakra na ovom svijetu. Cinka je preostalo samo za još 46 godina. Indijum, jako važan za LCD kamere, nestaće za samo 13 godina. Neko će reći “pa dobro imamo tehonologije”. Ali koji je to efekat na teritorije, I pored toga što imamo tri izlaza za to: recikliranje, zamjenu i smanjenje potrošnje”, kazao je Širs.

On je kazao da više nema malih problema na bilo kojoj teritoriji u Evropi, da su oni uvijek kompleksni, istakavši značaj regionalne i pogranične saradnje.

“Puno je primjera u Evropi gdje regioni prave koalicije unutar njih samih, unutar lokalne zajednice, unutar nacionalne države”, dodao je Širs.

Podsjećamo, Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata je uprkos ujedinjene javnosti, usvojen i implementira se, dok su istovremeno, prekomjerna urbanizacija i problematična planska rješenja, već duži niz godina prepoznati od strane Uneskovog Komiteta za Svjetsku baštinu kao ključni faktori koji prijete očuvanju izuzetne univerzalne vrijednosti Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora i njegovom opstanku na Listi Svjetske baštine.

“Očito da je planiranje prostora izuzetno značajno za ukupan razvoj jednog društva kao i za očuvanje izuzetno vrijednih prostora kakav je Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora”, poručili su organizatori tribune “Planiranje prostora i zaštita kulturnih pejzaža”.

Prvi dio javne tribine je posvećen prostornom planiranju. Od stane predstavnika Evropskog savjeta prostornih planera predstavljeni su različiti modeli prostornog paniranja u evropskim zemljama i Evropska povelja o participativnoj demokratiji u procesima prostornog planiranja, a dat je i osvrt na planiranje u Crnoj Gori.

Drugi dio tribune, danas popodne, biće fokusiran na planiranje u zaštićenim područjima.

U okviru ovog dijela će biti predstavljena evropska iskustva u zaštiti kulturnih pejzaža, iskustva planiranja na području Svjetske baštine Dubrovnika, kao i dat osvrt na stanje planiranja Prirodnog i kulturnoistorijskog područja Kotora.

Prvi dio tribine je organizovan kroz projekat STRONGO Doprinos razvoju snažnijeg civilnog društva u Boki Kotorskoj /Developing stronger civil society in Boka Kotorska/, koji je odobren kroz program Evropske unije IPA 2014 Civil Society Facility Montenegro, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a koji između ostalog promoviše građanski aktivizam kroz primjere dobre prakse drugih.

Ovu aktivnost ispred partnera na projektu STRONGO sprovode nevladine organizacije EXPEDITIO - Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora i Kulturno zavičajno udruženje Napredak iz Gornje Lastve,Tivat.

Drugi dio tribine, posvećen planiranju u zaštićenim područjima, se organizuje kroz projekat Naša baština – Svjetska baština, koji implementira Društvo prijatelja bokeške baštine. Sredstva za ovaj projekat su odobrena na Konkursu za finansiranje nevladinih organizacija Opštine Kotor 2017. godine.

Cilj ovog projekta je upoznavanje najšire javnosti sa vrijednostima Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i izazovima njihove zaštite.