Arhiva

JU Kulturni centar „Nikola Đurković" Kotor - Gradska biblioteka i čitaonica povodom proslave 21. Novembra, Dana opštine Kotor, danas su u press sali Kulturnog centra priredili multimedijalno predavanje za djecu i mlade pod nazivom „Upoznaj tajni svijet bokeljskih ponti i napravi fotografiju".

Prezentaciju pod nazivom "Neprekidna veza mora i obale – ponte kao viševjekovni način života stanovništva Boke", koju su pripremile arhitektica Maja Krušić i etnološkinja Jelena Vidović iz Uprave za zaštitu kulturne baštine, predstavila je Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.

„Prostor Bokokotorskog zaliva još je od osvita civilizacije bio pogodan za naseljavanje. Cijela Jadranska obala sa brojnim ostrvima, ulavama i zaklonima, povoljnim vjetrovima i morskim strujama odgovarala je za razvoj pomorstva i trgovine u prošlosti.
Položaj na obali je još od antičkih vremena uslovio vezu između kopna i mora, a obilježja te simbioze su pristanište, ponte, mandraći, mula koje i dan danas opstaju kao nijemi svjedoci neprekidne i neraskidive veze obale sa pučinom" – kazala je Bajo, ističući da je Kotor bogat istorijom i spomenicima kao malo koji grad na našoj obali, predstavljao istorijsko središte Boke kotorske, kulturni centar i značajnu luku na moru, tj vezu sa zapadom za uvoz-izvoz kako industrijskih proizvoda, tako i proizvoda kao što su ruda, koža, vuna, meso, loj i vosak.{gallery}1a1a1amultimedijalnopredavanje{/gallery}

Bajo je kazala da se 60 posto kulturne baštine Crne Gore nalazi u Kotoru.

„Na prostoru Boke kotorske, zbog razvijene trgovine, pomorstva postojala su još u antičkom dobu pristaništa čije ostatke možemo vidjeti danas na dnu mora. Ovaj oblik spone kopna i mora je nastavio da se razvija sa pojavom brodogradnje i pojačanim razvojem trgovine, a razvoj tradicionalnih naselja je uslovio pojavu ponte" – kazala je Bajo.
Šta je otpad, koje su vrste otpada u Bokokotorskom zalivu, prisutnima je predstavila biološkinja u Institutu za biologiju mora Ines Peraš.

„Otpad predstavlja svaki čvrsti ili prerađeni materijal koji je odbačen ili u more ili na naše plaže, odnosno ponte.
Na problem otpada ukazano je još 1970. godine kada je ustanovljeno da čak 80 posto otpada dolazi sa kopna, a samo 20 posto sa mora.
Sa kopna otpad dolazi najčešće od turizma. Pored toga. može da dolazi od domaćinstva, industrija i ribara koji mogu da odbace svoju upotrebljenu opremu. a dolazi iz industrija u vidu otpadnih voda" – navodi Peraš, ističući da Mediteran predstavlja prvu regiju koja je počela da rješava problem otpada.

„Sam otpad ima negativni kulturološki, ekonomski, zdravstveni uticaj. U okviru Instituta postoje projekti koji su se bavili otpadom, odnosno procjenom količine i vrsta otpada. To su dva projekta: Defishgear i Welcome projekat. Defishgear je upravljanje odbačenom ribarskom opremom" – objašnjava Peraš, navodeći da su ciljevi projekta procjena količine i vrsta otpada, stvaranje strategije smanjenja otpada, te dobijanje prvih rezultata o količini otpada u Jadranskom moru.

„Tu je ustanovljeno da je čak 90 posto od ukupne količine otpada plastični otpad. Cilj projekta Welcome jeste da se izgradi plan upravljanja prekograničnim morskim otpadom u cilju unaprijeđenja zaštite vodenih predjela, formiranje anti-erozivnih sistema koji će spriječiti eroziju, odnosno uništavanje samih plaža" – kazala je Peraš, ističući da se u Bokokotorskom zalivu u velikoj količini nalaze olupine automobila u vodi, stari kućanski aparati, te inventar sa plaža i ponti.

Koordinator u TO Kotor i ribar Ivan Gvido Krivokapić prisutnima je predstavio koje se vrste riba nalaze u našem zalivu, te nakoji način se mogu uloviti sa kotorskih ponti.

„Najjednostavnije je uloviti bukvu i špara. To su ribe koje žive blizu ponte. Da biste ulovili bukvu ili špara potrebna vam je karola. To je tradicionalni način kako da ih lovite. Na karoli je namotan pingvin, a na kraju pingvina veže se jedna ili dvije male udice. Mamac ili njeska za špara ili bukvu je hljeb. Napravite malu kuglicu, stavite na vrh udice, zabacite 2 ili 3 metra od obale i to je siguran ulov špara ili bukve. Osim hljeba možete koristiti i mušlju. To je za one sa malo većim iskustvom. Da bi mušlja bila dobra za lov na šparove i bukve, morate da je ulovite dan ranije sa ponte. Kad mušlju ulovite, izvadite meso iz nje. Najbolje bi bilo da to meso od mušlje stavite na jedan karton da prenoći. Taj karton će da izvuče tečnost i vodu iz mušlje. Ona će da ostane tvrda, idealna za lov na sve vrste ribe" – objašnjava Krivokapić.

Moderatorka programa bila je Marija Starčević.

Nakon predavanja raspisan je nagradni konkurs za izbor najbolje fotografije sa motivom ponti za mlade uzrasta od 12 do 16 godina.
Fotografije slati na mail: biblioteka.ko@gmail.com do srijede, 5. decembra.