Arhiva

„Prvi broj časopisa Hrvatski glasnik iz štampe je izašao u februaru 2003. godine, a do sada je objavljeno stošezdeset brojeva u kojima je na različite teme pisalo oko dvije stotine autora", kazala je za Radio Kotor članica redakcije Danijela Vulović.

Časopis je, ističe Vulović, formiran na inicijativu tadašnjeg predsjednika Hrvatskog građanskog društva Tripa Schuberta, a u dogovoru sa urednikom Radio Kotora i jednim od urednika lista „Boka" iz tog perioda Tomislavom Grgurevićem.

„Prvi broj je imao prvenstveno dokumentacionu namjenu jer je namjera bila da se u njemu objedine podaci koji govore o obnovi rada hrvatskih asocijacija u Crnoj Gori" – kaže Vulović i dodaje da je koncepcija časopisa takva da se u njemu objavljuju članci o radu, problemima i dostignućima Hrvata, pri čemu se, ističe, nastoji poštovati sve što doprinosi afirmaciji suživota. „ Namjera je da ispoštujemo sve što doprinosi afirmaciji nacionalnog, kulturnog, duhovnog i vjerskog identiteta uz nastojanje da ne poremetimo sklad koji je na našim prostorima njegovan vjekovima" – kaže Vulović. Ona ističe da se kroz različite priloge poznatih istoričara prezentuje bogata kulturna baština Hrvata i nastoje otrgnuti od zaborava mnoge značajne ličnosti Boke Kotorske i šire.

„Hrvatski glasnik njeguje i unaprjeđuje saradnju sa svim dobronamjernim subjektima u Crnoj Gori, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, što je u interesu svih građana. Ne bavi se politikom. Štampa se na književnom hrvatskom jeziku, uz poštovanje želje pojedinih autora da im se tekstovi ne lektorišu. Prvi broj je štampan u hiljadu primjeraka, u crno bijeloj tehnici i na tridesetdvije strane" – ispričala nam je Vulović.
Redakciju časopisa danas čine: Tripo Schubert, Marija Mihaliček, Joško Katelan, Marina Dulović, Vivijan Vukasović, Danijela Vulović i urednica Tijana Petrović.
„Časopis najčešće izlazi jednom mjesečno, uz dva dvobroja tokom godine. Tako je doduše bilo do sada, ali smo ove godine sa teškom mukom i velikim problemima uspjeli štampati pet izdanja časopisa. U ovom poslu su nam pomogle institucije sa sjedištem u Hrvatskoj i Bokelji koji žive u različitim krajevima svijeta. Trudimo se da obezbijedimo sredstva za štampanje još jednog dvobroja do kraja godine" – kaže Vulović.
Glavni finansijeri su im, kako kaže, Fond za nacionalne manjine Crne Gore i Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske kojima kandiduju projekte i na osnovu istih dobijaju određena finansijska sredstva. No, od pomenutog Fonda za nacionalne manije, kako ističe, ove godine nisu dobili novac. „ Od početka godine do danas nisu raspisali konkurs, a teško je vjerovati i da će se nešto po tom pitanju promijeniti do kraja godine. Koliko smo informisani, radi se o određenoj administrativnoj proceduri koja poprilično traje, a nama ta situacija stvara brojne probleme u radu" – kaže Vulović.
„Hrvatski glasnik" koji je hroničar jednog vremena se, ističe ona, ne bavi senzacijama. „ Među temamama su one koje se odnose na život Hrvata na ovim prostorima, na suživot na ovim prostorima. Predstavljamo informacije o radu Hrvatskog građanskog društva i ostalih hrvatskih udruženja u Crnoj Gori, ali pišemo i o aktivnostima crnogorske zajednice u Hrvatskoj, sa kojom smo u izvanrednim odnosima već dugi niz godina. Bavimo se kulturnim događanjima u Crnoj Gori i Hrvatskoj, od značajnih izložbi, koncerata, promocija, do reportaža sa karnevala, Bokeljske noći, lastovskih fešta...Pišemo o sportu, a najviše o vaterpolu jer je Kotor po vaterpolu prepoznatljiv. Do nedavno smo imali veoma zanimljiv serijal koji je pod nazivom „Vijek vaterpola u Kotoru" pripremao naš sugrađanin Dragan Đurčić. Imamo redovne serijale o istoriji kružnih putovanja u Boki Kotorskoj, peraškim palatama, prčanjskim jedrenjacima, a veoma nam je važno da na stranicama časopisa očuvamo bokeljski dijalekat.
„Insistiramo na tome da u svakom broju imamo bar jedan tekst koji je pisan našim – bokeljskim dijalektom. Na taj način nastojimo ga sačuvati i održati živim, bar zbog one posebne emocije i topline koju mi Bokelji osjetimo kad ga čujemo ili pročitamo. Posebno su te emocije izražene kod naših ljudi širom svijeta koji redovno dobijaju Hrvatski glasnik i raduju mu se uvijek jer predstavlja vezu sa domom" – kaže Vulović.
Ona ističe i da ih posebno raduje što su neki od tekstova koji su na bokeškom dijelaketu objavljivani u Glasniku, prerasli u ideje o izdavanju knjiga.
„Prije nekih desetak godina naša sugrađanka Vlasta Mandić je počela da piše botunade. U serijalima su izlazile kratke priče na bokeškom dijalektu o životu Kotora. Ona ih je obrađivala na dvije strane u Hrvatskom glasniku, a nakon toga je štampana i njena knjiga „Botunade" - značajno štivo koje doprinosi očuvanju bokeškog dijalekta. Nakon toga uslijedio je serijal „Po bokeški" koji i danas piše Neven Staničić. Za naš časopis je priče iz stvarnog života pod nazivom „Bokeška pjatanca" pisao i Mašo Čekić. On je potom izdao istoimenu knjigu kao i knjigu „ Antiki fagot". Pomenute knjige su vrlo vrijedne, a nama je drago što smo ove autore na neki način podstakli da nakon tekstova objavljuju i knjige na bokeljskom dijelektu" – priča Vulović.
Svim članovima redakcije i saradnicima časopisa zajednički je, kako ističe, volonterski rad. „ Niko od autora tekstova do sada nije tražio honorar i mi smo im na tome zaista zahvalni" – kaže Vulović.

Časopis se, kako nam je rekla, dostavlja predsjednicima države, Vlade i Skupštine Crne Gore, određenom broju ministarstava u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, opštinskim ustanovama i institucijama u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom, brojnim županijama i gradonačelnicima u Hrvatskoj, medijima u Boki i u Hrvatskoj, bibliotekama u Kotoru, Herceg Novom, Cetinju, Zagrebu i Rijeci, ali i Bokeljima širom svijeta i to ukupno dvije stotine primjeraka po objavljenom broju.
Zainteresovani „Hrvatski glasnik" po cijeni od dva eura u Kotoru mogu kupiti u katedrali Svetog Tripuna i u kancelariji Hrvatskog građanskog društva, a u Tivtu kod Andrije Krstovića.

Članica redakcije Danijela Vulović biće gošća naše emisije „Multikultura" sjutra (subota 24. novembar) od 20 sati i 30 minuta. Novembarsku izdanje emisije uređuje i vodi Jelena Kljajević.