Arhiva

Gost Radio Kotora u novom izdanju emisije „032" juče je bio direktor „Luke Kotor" Vasilije Kusovac. Razgovor sa njim vodila je Jelena Vukasović.
Bližimo se kraju godine. Kruzing sezona je prošla nedavnom posjetom broda „Kvin Elizabet". Od početka godine u luku Kotor je uplovilo 347 putničkih brodova koji su doveli 310 hiljada putnika. Zabilježen je i dolazak preko 1.620 jahti ili 10 % više nego 2013. Na njima je bilo oko 7500 putnika ili 16 % više nego prošle godine. Reklo bi se da brojke kazuju da je godina bila uspješna.
Da u pravu ste, jeste uspješna godina, samo je cifra kruzera 354, a do kraja godine imamo još 4-5 brodova. Dva manja broda „Atena" i „Artemis" dolaze redovno i slijede i njihovi dolasci. Nama je najznačajnije da je sezona protekla bez incidenata i da je s apsekta sigurnosti i bezbjednosti bila na najvećem mogućem nivou plus su meteo uslovi bili dobri. Podaci pokazuju uspješnost sezone, nije bilo otkaza brodova i zadovoljstvo je veliko kako svih nas u kompaniji tako i putnika što pokazuju ankete. Ocjena usluga Luke je 4,6, najbolju ocjenu ima pilotska služba (4,7), a najslabiju služba bezbjednosti (4,4). To nam daje za pravo da kažemo da smo na najbolji način odgovorili korisnicima naših usluga. „Kvin Elizabet" je zatvorila više nego uspješnu sezonu. Putnici tog broda, koji je reprezent kruzing turizma na najvišem nivou, našoj luci dali su čistu peticu, pa smo ovosezonski uspjeh proslavili na koktelu u klubu „Nautika". Sezona nam traje 12 mjeseci što je za turističke radnike prije 10-15 godina bilo nezamislivo.

Kako se sprovodi anketiranje? Evo vidjeli smo da najviše hvale pilote.
Anketni listići se distribuiraju na brodovima, a popunjavaju ih raspoloženi putnici i posada. U lučkom prostoru, takođe, imaju na raspolaganju knjigu utisaka u kojoj nema negativnih ocjena. Jeste da infrastruktura nije kakva bi trebalo da bude i kakva jeste u poznatijim i većim lukama, ali imamo zdravu životnu sredinu, lagani osmjeh domaćina, izuzetnu geografsku poziciju i veličanstvenu Boku. Norveški kapetani koji plove norveškim fjordovima kažu da je dolazak ovdje doživljaj koji se ne može uporediti ni sa jednim. Pa svi putnici svih brodova su na palubi kad dolaze i odlaze jer žele da fotoaparatima zabilježe jedinstvene utiske posjete našem gradu i zalivu. Radujem se jer Crnu Goru i Kotor uvijek je bolje vidio stranac nego domaći čovjek koji često ne zapaža izgled i promjene sredine u kojoj živi.
Ove sezone imali smo niz prvih uplovljenja. Koja su po vama najznačajnija?
Japanski „Brod mira" koji ide samo u nove luke i promoviše antiratnu priču, pa „Eko-brod" građen i funkcionalan po svim ekološkim standardima, pa „Norwegian jade" kao šestostruki nosilac titule „Vodeći evropski kruzer"... „Kvin Elizabet" nam je takođe došao prvi put ove godine, a u vlasništvu je kompanije „Kunard" koja je jedna od najuglednijih u svijetu i potiče iz 1839. godine.
Njemačka Aida prepoznaje Kotor kao destinaciju, vjerujem da su pri toj ocjeni i neke druge kompanije. Kakve su najave za narednu godinu?
Najave su odlične, a čekamo do kraja godine kada ćemo zatvoriti planove za narednu sezonu. „Aida" je poslala svoju inspekciju koja je tu bila cijelog dana. Obišli smo pilotskim čamcem cio zaliv, potez oko peraških ostrva i Kotor vidjeli kako je najbolje – s mora. „Aidina" inspekcija dala je najbolje preporuke i već naredne godine u maju očekujemo promotivni dolazak broda „Aida" koji će u Boku dovesti njemačke turiste. Tada ćemo napraviti svečani doček i takvi događaju privilegija su i draž malih luka i destinacija. Inače, neprocjenjivo je kad turista silazeći s broda uđe u strogi centar grada bez autobuskog i taksi prevoza. Samo da nam oni koji odlučuju o koncesiji dozvole mogućnost da i dalje upravljamo kotorskom lukom i njenim razvojem jer imamo i rezultate i projekciju i viziju.
Pominjemo koncesiju, to je od posebne važnosti ne samo za poslovanje „Luke Kotor" nego i za, uvjerena sam, sudbinu grada. Vlada se na nekoj od nedavnih sjednica pohvalno izrazila o radu Luke Kotor. Znači li to dobijanje koncesije narednog proljeća i na koliko godina bi to bilo?
To je srateško pitate i detaljnije će vam reći Nikola Konjević ispred Borda direktora. Naš Izvještaj je prihvaćen od Vlade jer djela sude, to su podaci o faktičkom stanju na terenu. Očekujem koncesiju, luka predstavlja vrata grada a niko na Mediteranu strancu nije dao vrata grada. Ako neko želi da ima luku u Boki, može na drugi način. Koncesija mora pripasti gradu i zalagaćemo se da tako bude u interesu naših građana. Na mom stolu su ugovori sa velikim kompanijama i to na deset godina, ali je uslov koncesija. Razvoj luke u naredno vrijeme je fascinantan u našim planovima, grad nećemo prepoznati u pozitivnom smislu, buking za 2015. je fantastičan...
Na koliko godina bi mogla biti koncesija, na 30?
Ima na 30, prioritetne su na manje, a u svijetu pianje konceesije nije riješeno na unifikatan način. Mnogi znaju, neki neće da priznaju, ali koncesija je isključivo pitanje države koja odlučuje kome će je dati.
Pitam zato što je kotorska luka od nacionalnog značaja, pa mi je logično da nacionalni interes štiti domaćin a ne stranac.
Voljeli bismo da bude što duže jer ne možemo uloženi novac da povratimo ni valorizujemo. Ne možemo nikakve značajnije strategije da pravimo bez većeg vremenskog perioda. Na konferenciji u Tivtu Vlado Kordić je postavio pravo pitanje – zašto domaćim operatorima koncesije dajete na 3+3, a strancima na 30 i 90 godina? To je pravo pitanje jer se tako favorizuju stranci, a ja sam za poštenu utakmicu sa jednakim pravima za sve.
Koliki je profit? Tu je i odbor direktora, naravno, ali kakve su vaše procjene?
„Luka Kotor" je imala prošle godine zavidan profit, preko 900 hiljada eura. Na kraju godine ćemo na sastanku Borda direktora imati gotove informacije i vlasnici kapitala će prvi znati koliko su zaradili i planirati buduća ulaganja.
Nedavno ste ozvaničili saradnju sa kompanijom „Rojal Karibijan" što svjedoči o obostranom uvjerenju da možete raditi na obostranu korist. Saradnju ste imali i tokom mjeseci u kojima je to osporavano i negirano
što je već sada negdje pregažena priča. Zanima me što podrazumijeva saradnja sa ovom internacionalnom kompanijom sa sjedištem u Americi.
Znam da je precizirano ulaganje u postavljanje plutača za vez kruzera.
Da, mi smo potpisali memorandum o saradnji i dogovorili smo smjernice razvoja, razgovarali o brojnim projektima, a sada jeste aktuelno postavljanje plutača. Zadovoljni su našom desdtinacijom, samo što žele da njihovi brodovi budu na sigurnijem vezu. Znači izbjeći ćemo oranje sidra pri nevremenu i osigurati se.
Koliko je korišćenje plutača bezbjedno u zalivu koji nema zanemarljiv saobraćaj tokom ljeta? Možete li opisati našim slušaocima kako plutače izgledaju i da li će njihovo postavljanje značiti i više brodova u zalivu istovremeno?
Imaćemo dvije plutače na Plagentima, udaljene od luže 350 metara, linija broda će biti 220 metara. Brod će biti vezan paralelno sa plovnim putem pramcem ka Institutu za biologiju mora. Ničim neće ugrožavati sigurnost plovidbe, a ovakve plutače instalirane su, recimo, po Skandinaviji.
U nastavku je bilo govora o ekološkoj zaštiti zaliva, mogućim incidentima, terminalu na luži, proširenju marine, a direktor „Luke Kotor" Vasilije Kusovac komentarisao je i polemike izazvane prikazivanjem filma „Venecijanski sindrom" koji govori o istiskivanju života iz starih gradova zbog kruzera i turista.
Razgovor možete čuti na sljedećem linku https://soundcloud.com/radiokotor/032-gost-vasilije-kusovac .