Arhiva

Prezentacija rezultata rada na projektu „Nastavak istraživanja morskih pećina i staništa za morske medvjedice (rt Platamuni-rt Voluica)" održana je juče na Institutu za biologiju mora u Dobroti. Prisutne je na početku pozdravio direktor Instituta dr Mirko Đurović. „Prije svega bih želio da pozdravim naše uvažene goste Joanisa Geroulanosa (Ioanisa Geroulanos) iz Jugopetrola i našu saradnicu iz Grčke NVO Arhipelagos (Archipelagos) Aliki Panou. U ime Instituta zahvaljujem kompaniji „Jugopetrol" koja je donirala značajna sredstva za ovako važna istraživanja. Takođe, pozdravljam predstavnike državnih službi, prije svega predstavnike Agencije za zaštitu živote sredine i predstavnike Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Pozdravljam i Dušana Vardu iz NVO MedCEM, koja je takođe uzela učešća u ovom projektu" – rekao je Đurović. On navodi da su vrlo rijetki ljudi i kompanije koje prepoznaju značaj naučnih istraživanja Instituta. „Rezultati mapiranja pećina veoma su važni, zato što je i obaveza Instituta za biologiju mora kao jedine naučno istraživačke institucije u Crnoj Gori da sačuva našu obalu usljed velikog pritiska urbanizacije i zagađenja. Istraživanje koje se odnosi na zaštitu pećina je zapravo usmjereno ka zaštiti vrlo osjetljivih i specifičnih staništa na području Crnogorskog primorja" – kazao je Đurović dodavši da će pedeset tri godine od osnivanja ove institucije biti obilježeno radno i uz skromnu ceremoniju koja će na Institutu biti organizovana naredne sedmice.

{gallery}biologijamoradec{/gallery}

„Aktivnosti koje smo realizovali odnose se na prva sistematična istraživanja morskih pećina i osnov su za kreiranje katastra ovih speleoloških objekata" – rekla je za Radio Kotor dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora. On navodi da je cilj bio registrovati morske pećine na dijelu obale koji još nije istraživan na ovaj način. „To je potez od rta Platamuni koji pripada opštini Kotor do rta Volujica koji pripada opštini Bar. Zatim smo registrovali tip zajednica algi na stjenovitoj podlozi u površinskom sloju koji se koristi za izračunavanje indeksa kvaliteta morske vode i ponovili istraživanje na lokacijama koje su u prošlogodišnjem istraživanju na području od rta Arza do rta Platamuni okarakterisane kao potencijalne lokacije za morske medvjedice, jer samo učestalija istraživanja mogu potvrditi njihovo prisustvo" – kaže Mačić. Ona navodi da je na području od rta Platamuni do rta Volujica opisano 30 lokacija od kojih se 16 mogu okarakterisati kao pećine. „Najveća pećina na ovom području je Vrančeva sika u blizini Budve sa tri ulaza. Od lokacija koje bi potencijalno mogle biti stanište za morske medvjedice izdvojili smo osam lokacija, kada govorimo o zaštićenim vrstama na ovom području registrovali smo još četiri morske, jednu kopnenu biljnu zaštićenu vrstu, dvije vrste beskičmenjaka i jednu vrstu zaštićenih ptica. Takođe, vrsta slijepog miša koja je prošle godine nađena na području Luštice je ove godine pronađena u veoma brojnim kolonijama na tri lokacije" – kaže Mačić. Ona pojašnjava da je mapiranje algi za metod CARLIT i ocjenjivanje ekološkog stanja, pokazalo da je stanje za opštinu Budva dobro, dok je, navodi Mačić, ekološko stanje za analizirane djelove opština Herceg Novi, Tivat, Kotor i Bar - ocijenjeno kao veoma dobro. "U zavisnosti od buduće definicije vodenih masa koja se zahtijeva prema Direktivi EU o vodama, ova metoda bi se uz manje kalibracije mogla koristiti za monitoring ekološkog stanja mora" – ističe Mačić.
Izvršni direktor Jugopetrola AD Kotor Joanis Geroulanos (Ioannis Geroulanos) govorio je o značaju aktivnosti koje realizuje Institut. "Ova institucija je najvrjednije što Kotor ima. Ne znam koliko su ljudi u Crnoj Gori, izuzev onih iz struke, svjesni važnosti posla koji je završen u ovom Institutu. Nisam imao priliku da upoznam sve saradnike Institua, ali sam lično zadivljen entuzijazmom i efikasnošću kojima je Vesna Mačić pristupila projektu" – kaže Geroulanos. On navodi da je u našoj zemlji već šest godina. Za to vrijeme je, kaže, posjetio sve nacionalne parkove po nekoliko puta, ali nije imao priliku da posjeti niti jedno zaštićeno područje na moru. " Slažem se sa potrebom investiranja u hotele i sa svim ostalim potrebnim investicijama, ali se takođe nadam da ćemo jednog dana imati zaštićeno područje na moru jer moramo dozvoliti prirodi da se odmori. U „Jugopetrolu" smo ponosni što smo na neki način učestvovali u ovim projektima. Vi ste pomenuli naše donacije, prvi i drugi put, a može se dogoditi da opet sarađujemo i to kad opet budete imali projekat" – poručio je Geroulanos.