Arhiva

Ruralna područja u Boki i njihov stil života treba sačuvati jer, između ostalog, predstavljaju značajan potencijal turističke ponude, ocijenio je dr Ilija Moric sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru.

Moric, koji je jedini sertifikovani proizvođač organskog maslinovog ulja u Crnoj Gori, na svom imanju na Luštici ima preko 1,5 hiljada stabala od koji su neka starija i od 300 godina, i u čijem ambijentu se često mogu sresti turisti sa kruzera usidrenih u Kotoru, ili iz hotela u okruženju.

U cilju afirmacije ruralnog turizma dr Moric je izdao knjigu „Ruralni turizam u Crnoj Gori: Marketing aspekt razvoja" .

„Organska proizvodnja u Crnoj Gori je počela 2004. godine", podsjeća u emisiji "Razgovori nedjeljom" Radio Kotora dr Moric koji se na pomenuti način maslinarstvom bavi 11 godina.

Sertifikat se obnavlja svake godine, a kada je riječ o organskoj proizovdnji maslinovog ulja to znači da nije dozvoljena upotreba hemijskih preparata, pesticida, vještačkih đubrova, herbicida, fungicida, zračenja...

„Proizvodnja mora da bude na prirodnim principima. Drugi važan segment je da taj proces mora da bude iskontrolisamn od strane nadležnog tijela, a to je u Crnoj Gori Monteorganika. Postoji tu i niz principa koji su vezani za zemljište, rezidbu zaštitu, pakovanje, plasiranje proizvoda, ukupno poreko 15 segmenata", kaže dr Moric.

U početku je bilo veoma teško, nastavlja, jer je porodica morala da nabavi sopstveni mlin, ali danas uspijeva da kontroliše cijeli proces.

„Razvijajući organsku poljoprivredu postavili smo osnovu za razvoj agro-turističke ponude. Imamo maslinajk od preko 1,5 hiljada stabala, a ima i starih od preko 300 g. Imamo savremeni mlin, takođe i 140 g. stari sa presom i staru konobu. To su nam osnovni elementi maslinarske ture (olive tour)", kaže dr Moric koji na svom imanju ugošćava turiste, između ostalog sa kruzera i iz hotela.

Posjetilaca imanja u selu Tići u centralnom dijelu poluostrva, kaže, ima dosta, a u gastro ponudi su i luštički sir, pršut, vino...

Dr Moric podsjeća da su za razvoj turizma potrebna tri faktora: atraktivni, komunikativni i receptivni.

„U Crnoj Gori sa atraktivnim moramo biti veoma zadovoljni, dok problem postoji u komunikativnom dijelu, kod saobraćajne, komunalne i društvene infrastrukture. Na primjer kod kruzing turizma u Kotoru imate problem gdje Luka Kotor svojim kapacitetom ne može da opsluži, pa imate gužve i sl. To je eklatantan primjer gdje infrastruktura nije dovoljno rezvijena i ne može da primi određenu visoku koncentraciju posjetilaca, pa dolazi do zagušenja saobraćaja i niza nekih negativnih stvari", kaže Moric.

Sa druge strane u kontekstu ruralnog turizma postoji problem nedostupnosti pojedinih područja koja su izuzetno očuvana, imaju tradicionalnu arhitekturu, ali ne postoji kvalitetan put i snabdijevanje električnom energijom, vodom, tako da se taj trojac nameće kao prepreka.

„Ona sela koja su bliže gradovima imaju veći kapacitet za razvoj ruralnog turizma pa će ona udaljenija morati da pričekaju. Receptivni faktor tu može dvojako da se gleda, ali ključno ulaganje nije u fasade nego u ljude. Morali bi da imamo i u srednjem i visokom obrazovanju predmete koji se bave razvojem ruralnog turizma", kaže Moric, dodajući da one destinacije koje su već razvile turizam imaju šansu da razviju i ruralni segment.

Primjer kruzera u Kotoru govori da se zahvaljujući dnevnim izletima sa ovih brodova aktiviraju ruralna područja kao što su Gornja Lastva, Njeguši (40 i više godina), Luštica...

Njeguše dr Moric ističe kao knjiški primjer razvoja tipične ruralne ekonomije, gdje su zaštitili pršut geografskom oznakom prije svih ostalih u Crnoj Gori.

„U susjedstvu podsjećam da je Atlas dubrovački još 70-tih godina, kada je falilo puteva kroz Boku, razvijao izletničke programe za Žanjice, Mamulu, preuređenim brodovima za prevoz građevinskog materijala i pijeska. Rekonstruisali su ih u turističke pa se tri puta sedmično imalo po 1,5 hiljada posjeta izletnika od maja do oktobra. To je fascinanatno i to danas nemamo. Dakle ruralni turiuzam nije nov fenomen", kaže dr Moric, koji je za svoju knjigu„Ruralni turizam u Crnoj Gori: Marketing aspekt razvoja" intervujuisao preko 150 domaćinstava.

Ruralni turizam kao alternativan izvor prihoda, uz prodaju domaćih proizvoda i trgovinu, nije carstvo za sebe već ga treba razvijati kao dio cjelokupne ruralne ekonomije, navodi Moric i dodaje da ga treba više posmatrati kao vid očuvanja nego razvoja, koji može doprinijeti podizanju kvaliteta života na selu, bolje nego u gradu.

„Ruralni turizam u Crnoj Gori: Marketing aspekt razvoja" Moricova je doktorska disertacija na 425 strana kojom je kroz teorijski i istraživački dio, uz primjenu marketing filozofije, obuhvatio cijelu ponudu ruralnog turizma države.

"Ako izgubilo selo nemamo što da pričamo o seoskom turizumu. Ovoj temi se treba ozbiljno posvetiti kroz reruelazaciju i reinvenciju tradicije", poručio je dr Moric.

(Foto-Radio Jadran)