Arhiva

"Muškarci češće obolijevaju od psihičkih problema i izvršavaju suicid, ali ga žene češće pokušavaju", kazao je psihijatar Andrija Ćetković, gost emisiije Radio Kotora "Razgovori nedjeljom".

Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori je 2017. godine bilo 109 samoubistava, što je svrstava na treće mjesto u Evropi.

"To je veliki broj na godišnjem nivou. Zemlja je u tranziciji, prisutni su lomovi u društvu, velika je nezaposlenost, ljudi se boje za egzistenciju, nema sigurnog posla ni stana. Prinuđeni su da se svakodnevno bore da prežive, a i patrijarhalna porodica je u našem društvu prošlost, tako da više nema neke sigurne ćelije i zaštite. Sve je više usamljenih", kaže dr Ćetković o potencijalnim razlozima sve češćih psihičkih oboljenja, koji uz određene predispozicije pojedinca mogu biti okidači i za samoubistva.

Prema tabeli Gorana Paneva, poznatog statističkog stručnjaka, stopa samoubistava na 100.000 stanovnika u evropskim zemljama najveća je u Litvaniji. Slijedi Bjeloruisija i na trećem mjestu, u vrhu evropskih društava, ali nažalost po samoubistvima, i Crna Gora.

"Nada u mogućnost smanjenja stope samoubistava je u podizanju standarda i bolje zdravstvene zaštite. Samoubistvo najčešće nije čin koji se izvede iz čista mira, mada može kod impulsivnih osoba. Najčešće je posljedica biološke spremnosti i iskustava iz ranog životnog perioda. Kasnije ta osoba ne može na adekvatan socijalno prihvatljiv način da ispolji svoje agresivne tendencije. Vremenom se skuplja nezadovoljstvo, nema snage zbog vaspitanja i moralnih normi da okrene egresivnost ka spolja i kreće ka sebi", kaže dr Ćetković, dodajući da istraživanja na svim kontinentima govore o sličnosti faktora rizika kada je riječ o suicidu.

Kada je riječ o psihičkim oboljenjima uopšte, u zemljama sa višim prihodima češći su poremećaji raspoloženja, najčešće se radi o depresija, a u onim sa srednjim i nižim prihodima o poremećaju kontrole impulsa.

Dr Ćetković je kazao da napredak tehnike i tehnologije, ali i uživanja, istovremeno proizvode nezadovoljstvo i nesigurnost, što rezultuje velikim porastom problema kod ljudi, a samim tim i do traženja pomoći.

"Dobro je kad ljudi na vrijeme traže pomoć. U protivnom dešavaju se neke negativne stvari i posljedice. Danas su pristni otuđenje, usamljenost, borba za egzisteniciju. Nastoji se kvalitetno vaspitati djecu, a tu su sopstvene potrebe i želje. Nije sve to jednostavno uskladiti pa nastaju frustracije i veliki pritisci, što dovodi do psihičkih poremećaja", kaže dr Ćetković, ukazujući i na posljedice ratova na ovim prostorima i probleme izbjeglica.

Povodom podatka da su od svih medikamenata u Crnoj Gori najtraženija sredstva za umirenje, ističe da su ljekovi odlična sredstva, ali ukoliko ih propisuje psihijatar.

"Ljudi danas često sami uzimaju sredstva za umirenje, zbog čega gube efikasnost i postaju štetni. Važno je istaći značaj bavljenja sportom, uživanja u nekim svakodnevnim stvarima, kao što su čitanje, šetanje... Danas je prisutan veći broj pacijenata. Mnogo veći nego prije izvjesnog broja godina jer se promijenila svijest. Nekada je stigma pratila odlazak kod psihijatra, a danas se često dolazi i zbog manjih problema", kaže dr Ćetković.

Kao načine liječenja ističe upotrebu ljekova i psihoterapiju, odnosno razgovor sa ljekarom.

Sa psihologicom Oliverom Marković iz Tivta on je nadavno učestvovao na 48. Kongresu bihejvioralnih terapeuta Evrope u Bugarskoj.