Arhiva

Marine na prostoru crnogorske obale moraju biti primjer uspostavljene ravnoteže između prirodnog i planiranog kapaciteta prostora, jer previše komercijalizacije može uzrokovati da obala izgubi svoju ljepotu i privlačnost, a to nikako ne ide u prilog daljem razvoju nautičkog turizma u Crnoj Gori, ocijenio je dekan Pomorskog fakulteta Kotor Špiro Ivošević. 

 

Govoreći nedavno na otvaranju 5. međunarodne naučnoj konferencije „Trendovi u razvoju turizma i hotelijerstva" na kotorskom Fakultetu za turizam i hotelijerstvo, Ivošević je ukazao na neophodnost pronalaženja idealnog rješenja za rasterećenje Luke Kotor zbog skromne infrastrukture luke i blizine samog grada, dok je u Baru potrebno izgraditi novi kruzing terminal, ili produžiti postojeći ferry terminal. 

 

“Svi ovi pokazatelji ukazuju na što hitnije angažovanje svih ključnih subjekata u pogledu izrade srateške studije o razvoju nautičkog turizma, koja bi jasno definisala okvir ka kome treba da se kreće Crna Gora. Konačno. Poslednjih 19 godina na Univerzitetu Crne Gore Pomorski fakultet Kotor i Fakultet za turizam i hotelijerstvo su odvojene visokoškolske naučno-istraživačke jedinice. Danas, nautički turizam kao multidisciplinarna oblast zahtjeva od oba Fakulteta angažovanje na formiranju jednog zajedničkog studijskog programa koji bi mogao prevazići ne samo interese zainteresovanih strana u Crnoj Gori već i šire, što će biti izazov za obije visokoobrazovne institucije u narednom period”, istakao je Ivošević.

 

U svijetu, posebno u Evropi i Karibima, nautički turizam je dostigao masovne razmjere. Ivošević jetim povodom ukazao i na  rast broja onih koji se u posljednjih nekoliko godina opredjeljuju za nautički  turizma u svim mediteranskim zemljama. 

  “Evropsko tržište nautičkog turizma je veoma razvijeno, a ukupni kapital procjenjuje se na 60 milijardi eura. Prosječna godišnja stopa rasta kapaciteta marina iznosi oko 15%. Ukupan broj marina u Evropi iznosi oko 6.000, sa brojem od 4.400 morskih marina od kojih je 1.600 na nivou visokog kvaliteta uz kapacitet od 400.000 vezova. Od obnove nezavisnosti 2006. godine u Crnoj Gori su prisutni brojni svjetski investitori, koji uz podršku države ulažu u investicione projekte koji će doprinijeti razvoju nautičkog turizma u ovom dijelu Jadrana. Danas, Crna Gora se može pohvaliti sa ukupno osam marina i 3.450 vezova. Pored toga, Crna Gora se pozicionirala i kao kruzing destinacija, prvenstveno zahvaljujući Luci Kotor, koja je jedna od tri vodeće kruzing luke na Jadranu”, kazao je Ivošević.

 

U analizi stanja i pozicije Crne Gore među zemljama jadranske obale, navodi da Italija zauzima vodeće mjesto sa najvećim brojem marina - 188 i sa više od 48.000 vezova. 

 

“Slijede Hrvatska sa 122 marine i nešto više od 20.000 vezova i potom, Slovenija i Crna Gora sa po osam marina. Slovenija ima 3. 470 vezova , a Crna Gora raspolaže sa 3.450 vezova.”, kaže Ivošević.

 

Dosadašnji razvoj nautičkog turizma u Crnoj Gori prikazan je kroz strateška dokumenta u dijelu planiranja prostora davne 2004 godine i baznu studiju Pomorske privrede za period od 2010. do 2020. koji analizirju različite aspekte pomorske privrede, dok se nautički turizam i kruzing turizam uopšte ne pominju kao mogući razvojni pravci. 

 

“Analizirajući marine nautičkog turizma , upoređujući podatke iz 2007. i 2017. godine da se zaključiti da je broj plovila uvećan za više od dva puta (2007. godine je registrovano 2145 plovila, a 2017. godine ukupno 4598 plovila, dok je broj lica uvećan za 2,5 puta, odnosno sa 9145 godine 2007. na 23001. lice 2017 godine”, kazao je Ivošević. 

 

Kada je riječ o broju plovila  u hiljadama, 2007. – 2017. godine govori se o povećanju čemu je maksimalno doprinio razvoj marina u skladu sa Prostornim planom iz 2007. i novijom verzijom iz 2018. gdje je predložena osnovna mreža marina u Crnoj Gori sa oko 2000 vezova, koju bi trebalo da čine: dvije velike servisne marine kapaciteta 400-800 vezova ( Marina Bar - proširenje i Porto Montenegro), šest standardnih marina kapaciteta 100-300 vezova - Rt Kobila (do 150 vezova), Liman Ulcinj (do 300 vezova), Bigova (do 150 vezova), Luštica Bay (do 150 vezova), Porto Novi (do 250) i lokacija Bonići (do 150), četiri specijalne marine s nešto manjim brojem vezova - Ada Bojana (do 50 vezova), lokalitet Buljarica (do 100 vezova), lokacija Kotor (do 150 vezova), marina u Risnu (do 150 vezova) u sklopu luke i obezbjeđenje novih vezova u već postojećim lukama Kotor, Budva, Zelenika i Herceg Novi. 

 

“Marina Porto Montenegro, Porto Novi i Luštica Bay svakako su napravile znatni pomak u pogledu nautičke ponude u Crnoj Gori i postavili visoke standarde. Što se tiče Luke za prihvat kruzera Promet kruzera u Crnoj Gori za period od 2007. do 2017. godine vidi se da je broj uvećan sa 174 kruzera evidentirana 2007. godne do ukupno 480 kruzera registrovanih 2016. godine. Kada je riječ o prometu kruzera u Crnoj Gori od 2007. – 2017. godine Luka Kotor je poslije Venecije i Dubrovnika treća luka na Jadranu prema prometu kruzera i peta na području Mediterana. U 2017.godini Luka Kotor je postigla izuzetne rezultate, ostvareno je 430 dolazaka brodova sa 532.387 putnika. Port of Adria je višenamjenska luka i Zahvaljujući kontaktima i know how-u svog većinskog vlasnika, Global Ports Holding-a, od 2016. godine Bar je pozicioniran na mapi kruzing kompanija. Ove 2018. godine očekuje 16 dolazaka kruzera koji će dovesti oko 33.000 putnika”, kazao je Ivošević.

 

U preporukama za dalji razvoj nautičkog turizma i kruzinga, ističe multidisciplinarni uticaj različitih subjekata i profesija. 

“Kada govorimo o unapređenju ovog segmenta turističke ponude Crne Gore u narednom period potrebno je maksimalno uključivanje svih državnih organa, ministarstava i državnih regulatornih tijela, lokalnih samouprava, visokoobrazovnih institucija i drugih zainteresovani subjekata. Navedeno povezivanje moglo bi se realizovati u okviru upravljačkog centra za kružna putovanja , koji bi se bavio svim važnim pitanjima u vezi kruzinga na teritoriji Crne Gore”, kazao je Ivošević. 

 

Budući razvoj nautičkog turizma u Crnoj Gori bi trebalo da karakterišu sigurnosni i bezbjednosni aspekti u lukama i marinama, dok se životna sredina u što većoj mjeri mora očuvati i zaštititi od negativnih uticaja za potrebe budućih generacija (posebno zaštititi predio Bokokotorskog zaliva).

 

Ivošević navodi i otvaranje servisa za jahte i njihovu izgradnju što bi se moglo realizovati na prostoru Brodogradilišta Bijela što je intencija Porto Montenegra i Holandskog Damena.

 

“Potrebna je modernizacija i održavanje infrastrukture i suprastrukture nautičkih punktova i otvaranje zimovnika za jahte. Kada je riječ o ekonomsko - turističkim i socijalnim aspekatima neophodan je doprinos rastu BDP- a i razvoju nacionalne privrede, rastu zaposlenosti i životnog standard, a potrebno je i širenje spektra usluga i poboljšanje kvaliteta u pružanju istih,  intenziviranje aktivnosti na promociji Crne Gore kao nautičke destinacije”, kaže Ivošević.

 

U okviru pravno-regulatornog okvira ukazuje na usaglašavanje zakonskih okvira sa razvojem investicionih projekata, kao i kontrolu razvoja nautičkog turizma od strane države.

 

U okviru straživačkih aspekata neophodna je obuka i obrazovanje kadrova u sektoru nautičkog turizma.

 

U oviru vertikalne i horizontalne integracije “stejkholdera” u nautičkom turizmu, naveo je razvoj modernog koncepta marketinga – brendiranje marina, nove tarifne politike, modernizaciju ukupne ponude,- kreiranje prepoznatljivosti marina u oblikovno-arhitektonskom smislu kroz povezivanje marine i gradskog šetališta sa zaleđem i urbanim sredinama.  

 

Važan segment je i istraživanja alternativnih nautičkih sidrišta u smislu povećanja ovih kapaciteta za jahte i kruzere,  a ivošević je apostrofirao i istraživanje mogućnosti primjene novih servisa i ponuda u smislu produženja turističke sezone.