Arhiva

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavio je juče u Galeriji solidarnosti svoj novi broj časopisa Dubrovnik 2-3/2018. posvećen velikom rimskom pjesniku Publiju Ovidiju Nazonu, odnosno 2000. godišnjici smrti ovog velikog rimskog pjesnika, koji je u velikoj mjeri inspirisao hrvatsku književnost, od njenih humanističkih početaka, do današnjih dana.

Pozdravne riječi uputila je predsjednica Ogranka Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj, Marija Mihaliček.

Predsjednica dubrovačkog Ogranka Matice hrvatske, Slavica Stojan je podsjetila na činjenicu da je glavna tema dvobroja ovog časopisa Ovidije, čiju je 2000. godišnjicu obilježio cio svijet. "U Hrvatskoj smo samo mi obilježili ovaj značajan datum, a Nazon je zasigurno inspirisao cijelo pjesničko evropsko stvaralaštvo, posebno humanističku književnost. Čuje se i u prepjevima, ali i u novoj poeziji koja se stvara", rekla je Stojan.

Ona se ovom prilikom osvrnula na lik i djelo nedavno preminulog akademika Nenada Vekarića, dugogodišnjeg upravitelja Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, koji je hrvatsku istoriografiju obogatio serijom od 11 knjiga posvećenih dubrovačkoj vlasteli. U njima je prikazao dubrovačke vlasteoske rodove, ukazao na njihovo porijeklo, kao i organizaciju aristokratske vlasti u Dubrovačkoj Republici.{gallery}1a1A1A1ANAZON121018{/gallery}

Stojan je saopštila da je nekoliko autora pripremalo teme u časopisu "Dubrovnik". One u raznolike, a tu si i prepjevi Ovidijevih pjesama. "One su bile ljubavne, prožete moćnom erotikom. On je bio pjesnik ljubavne nježnosti", kazala je Stojan.

Glavni urednik časopisa "Dubrovnik" Davor Mojaš podsjetio je na činjenicu da je ovaj list od 1955. godine, dakle u proteklih više od pola vijeka redovnog izlaženja, ostavio trajan i obavezujući trag u hrvatskoj kulturi i dubrovačkoj slici, izrastajući u jedan od najboljih časopisa u hrvatskom izdavačkom prostoru. "Okupljajući eminentna imena hrvatske nauke, autore važnih doprinosa hrvatskoj književnosti, ali i afirmišući nova imena iz kruga dubrovačke kulturne savremenosti, ovaj časopis je ostao jedan od prepoznatljivih i preporučujućih konstanti dubrovačke, izdavačke, umjetničke i kulturne scene. Izdavačkim konceptom, uređivačkom politikom, izborom tema i saradnika, godinama je sa posebnim senzibilitetom bilježio, pratio i afirmisao Dubrovnik u savim djelovima njegove istorijske baštine i savremenih recepcija njegove obavezujuće posebnosti", saopštio je Mojaš.

Prema njegovim riječima, do kraja godine čeka ih završni, ovogodišnji broj časopisa u kojem će obilježiti 450. godišnjicu rođenja Marina Getaldića, 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata iz perspektive Dubrovačke ratne zbilje i svakodnevice, prisjetiće se i dubrovačkog bizantologa Anselma Bandurija, pripremljen je, kaže, tekst o dubrovačkom pjesniku Iliji Crijeviću, baviće se i Vergilijem, uz obilje drugog, književnog, pjesničkog i raznog podsjećajućeg štiva "kojem je Dubrovnik bio i ostao ishod, povod i zagovor".

Ovom prilikom prezentovano je i nekoliko novih izdavačkih projekata, MH u Dubrovniku, kao i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

To je knjiga "Djeca Milosrđa" Rine Kralj-Brassard, izdata prije nego više od godinu dana. Kako je pojasnila autorka, ovo djelo istražuje napuštenu djecu u Dubrovniku, a ovoj temi se pristupilo u dva smjera: opisan je nastanak i razvoj institucionalnog okvira i rekonstruisani su pojedinačni i grupni životopisi. Na temelju brojnih izvora, istražen je takođe i društveni položaj ljudi odrasle dobi i propitana višestruka uloga javnih karitativnih ustanova.

Bilo je riječi i o knjizi dr sc. Aide Cvjetković "Dubrovački brodovlasnik Federiko Glavić". U ovoj se knjizi, naime, po prvi put daje pregled života i rada brodovlasnika i dobrotvora Federika Glavića (1847-1941). Iako je njegov uticaj na ekonomske prilike Dubrovnika i okoline u prvoj polovini 20. vijeka bio izniman, njegova je biografija ostala u velikoj mjeri nepoznanica.

U izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku izašla je i monografija Jelene Obradović Mojaš, posvećena dubrovačkoj tradiciji kolendavanja, odnosno pjevanja čestitarskih pjesama uoči važnih blagdana. Prisutni su bili u prilici da od autorke monografije saznaju više o istoriji tradicionalne pučke kolende u viševjekovnom luku, od njenog prvog spomena u 13. vijeku, pa sve do današnjeg dana. Uz bogate pisane dokumente, veoma su dragocjena i brojna usmena svjedočanstva govornika iz dubrovačkog kraja, uz pomoć kojih se može do u detalja rekonstruisati kolendavanje tokom prošlog vijeka.

Podsjetimo, organizatori ovog događaja bili su ogranak Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj i organak Matice Hrvatske u Dubrovniku, a prisustvovali su: ministarka u Vladi Crne Gore Marija Vučinović, konzul Republike Hrvatske u Generalnom konzulatu u Kotoru Marijan Klasić, te predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatskog građanskog društva.